Mons. dr. Franjo Topić, intelektualac, profesor, kulturni djelatnik i dugogodišnji predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak, a sada njegov počasni predsjednik te predsjednik Zaklade ljudsko bratstvo i v.d. predsjednika Paneuropske unije BiH, u svom tekstu se prisjetio Tvrtka Nevjestića, čovjeka za kojeg mnogi nisu upoznati o njegovom neprocjenjivom djelovanju.
Prof.dr.Franjo Topić o Nevjestiću piše: “HKO je, prema sudu sudionika i svjedoka toga teškog vremena, odlučujuće utjecao da ne dođe do sukoba Armije i HVO-a u Sarajevu, a neki su to željeli i radili na tomu na objema stranama. Da je došlo do sukoba, mnoge bi stvari bile još teže i kompliciranije, ne samo u Sarajevu kao glavnom gradu, nego i u cijeloj BiH. Tvrtko je dobro vodio HKO, a HKO ga je bio predlagao za predsjednika bh vlade. Bio je vrlo inteligentan pismen čovjek. Želim posvjedočiti da smo izvanredno kvalitetno i lagano surađivali. Malo sam imao tako kvalitetnih suradnika i želim mu s ovim tekstom kazati veliko hvala”.
Donosimo u cijelosti tekst prof. dr. Franje Topića, svojevrsno svjedočanstvo o teškim i izazovnim vremenima, ali i nastojanjima u očuvanju mira, života i suživota u Sarajevu ali i opstanku Hrvata u tom gradu tijekom protekloga rata.
Piše: prof.dr. Franjo Topić
Mr. sc. Tvrtko Nevjestić je iz Bugojna, a rođen je 23. prosinca 1930. godine u bolnici u Travniku. Tvrtko je završio srednju tehničku školu – strojarski smjer u Zagrebu 1949. godine. U Sarajevu je diplomirao na ekonomskom fakultetu 1964. i magistrirao 1974, smjer marketing.
Bio je jedan od direktora u vojnoj tvornici Slavko Rodić Bugojno. U Sarajevo se preselio s obitelji 1968. i bio zamjenik generalnog direktora velikog SOUR-a (Složena organizacija udruženog rada), holdinga UNISA.
Skoro cijeli radni vijek proveo je u UNIS-u i to 40 godina efektivnog radnog staža i još 7 godina kao predsjednik Upravnog odbora.
Bio je predsjednik Skupštine metalaca pri Privrednoj komori Jugoslavije, predsjednik Udruženja u Privrednoj komori Sarajevo i Republičkoj privrednoj komori BiH, a zatim predsjednik Skupštine Interesne zajednice SFRJ za ekonomske odnose s inozemstvom.
Objavio je 55 stručnih radova i nekoliko znanstvenih radova. Bio je suradnik Ekonomskog instituta u Sarajevu, predsjednik Napretkove Hrvatske gospodarske zbornice u Sarajevu, član Središnje uprave HKD Napredak i predsjednik Hrvatskog koordinacijskog odbora (HKO) od njegovog osnivanja 1993-1994. Proveo je cijeli rat u Sarajevu i bio vrlo aktivan, a najvažnije je bilo djelovanje u HKO.
Hrvatski koordinacijski odbor i Sabor Hrvata BiH 1994.
Bosanski Srbi su se pobunili protiv neovisne Bosne i Hercegovine (referendum 1. ožujka 1992.), onda su zajedno s krnjom Jugoslavijom (tj. Srbija i Crna Gora) započeli rat u BiH.
Kao što je poznato, u travnju 1993. došlo je do sukoba Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i (uglavnom bošnjačke) Armije. Kako se situacija u Sarajevu i BiH sve više komplicirala i pogoršavala s opasnošću totalnog rata i nestanka BiH i bosanskih Hrvata, to su sarajevske hrvatske i katoličke organizacije radile na suzbijanju sukoba barem u Sarajevu, a i na rješavanju mnogih otvorenih pitanja.
Treba podsjetiti da je Sarajevo živjelo u potpunoj opsadi, da po godinu dana nije imalo struje i vode, a da je 1993. humanitarna pomoć bila najčešće 200 grama riže tjedno. Barem dobre dvije godine uz različite oscilacije 1 kg riže je koštao 60 DEM, šećer 50 – 60 DEM, litar ulja 50 DEM, itd.
Tijekom kolovoza 1993. pristupilo se osnivanju koordinacijskog tijela hrvatskih stranaka, Crkve i HKD-a Napredak. Tako je nakon nekoliko sastanaka, 10. rujna 1993. utemeljen Hrvatski koordinacijski odbor (HKO) kojeg su činile Vrhbosanska nadbiskupija, Franjevačka provincija, Caritas, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) grada Sarajeva, Hrvatska seljačka stranka (HSS) BiH, Hrvatsko vijeće obrane (HVO) iz Sarajeva, HKD Napredak i Napretkova Hrvatska gospodarska zbornica, a za predsjednika je izabran mr. Tvrtko Nevjestić.
Dopredsjednik je bio autor ovih redaka, a tajnik Hrvoje Ištuk. HKO je bio stvarni i ovlašteni predstavnik svih članica, što je fenomen za šire proučavanje.
Zasjedalo se često, a nekada svakodnevno u Napretku koji je djelovao u Bogosloviji. Sve su odluke i priopćenja donošeni su usuglašavanjem stavova, a nikada preglasavanjem. Obavljeni su razgovori sa svim važnim domaćim i međunarodnim čimbenicima (T. Nevjestić, Isječak našeg vremena, u ‘Napretkov Hrvatski narodni godišnjak za 1997.’, 372-376).
HKO je, prema sudu sudionika i svjedoka toga teškog vremena, odlučujuće utjecao da ne dođe do sukoba Armije i HVO-a u Sarajevu, a neki su to željeli i radili na tomu na objema stranama.
Da je došlo do sukoba, mnoge bi stvari bile još teže i kompliciranije, ne samo u Sarajevu kao glavnom gradu, nego i u cijeloj BiH. Tvrtko je dobro vodio HKO, a HKO ga je bio predlagao za predsjednika bh vlade. Bio je vrlo inteligentan pismen čovjek. Želim posvjedočiti da smo izvanredno kvalitetno i lagano surađivali. Malo sam imao tako kvalitetnih suradnika i želim mu s ovim tekstom kazati veliko hvala.
Tvrtko se preselio u Split 2002 godine, gdje je i preminuo 7. studenog 2024. godine”.
/Republika/