Dubravko Lovrenović, bh. medievalista, rođen je 30. kolovoza 1956. godine u Jajcu. Na Odjelu za povijest Filozofskog fakulteta u Sarajevu diplomirao je 1979. godine. Na istom je fakultetu odbranio doktorat “Ugarska i Bosna (1387-1463)” 1999. godine. Na istom je Odjelz prošao sva univerzitetska zvanja. Bio je redoviti profesor na oblasti Povijest srednjeg vijeka.
Zimski semestar 2001/2002. godine proveo je kao gostujući profesor na američkom sveučilištu Yale. Godine 2005. boravio je i kao stipendist na Srednje-europskom univerzitetu u Budimpešti. Bio je predsjednik Odjela za povijest i prodekan za nastavu Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
Objavio je veći broj knjiga i radova o srednjem vijeku u domaćim i stranim stručnim časopisima, kao i više desetina tekstova publicističkog tipa. Sudjelovao je na većem broju znanstvenih skupova. Urednik je brojnih izdanja knjiga, organizator znanstvenih skupova, voditelj i sudionik u radu u više znanstvenih projekata, recenzent brojnih izdanja, promotor brojnih publikacija i član više redakcija.
Bio je član ANU BiH, tajnik Odbora za povijesne znanosti pri Akademiji, te u sastavu Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine i Komisije za suradnju sa UNESCO-m. Od 2012. bio je član Društva za proučavanje srednjovjekovne bosanske povijesti.
Lovrenović je također bio i član većeg broja udruga i organizator pomaganja ugroženom stanovništvu na području BiH.
Povremeno je bio politički aktivan. Od 2001. do 2003. godine bio je zamjenik ministra obrazovanja, znanosti, kulture i sporta u Vladi Federacije BiH.
Posebni fokus njegovog profesionalnog angažmana bio je na srednjovjekovnoj bosanskoj i europskoj povijesti, s posebnim osvrtom na regiju središnjo-istočne Evrope, Ugarsko-bosanskim odnosima u srednjem vijeku, recepciji i tumačenju bosanskog srednjovjekovlja u novom vijeku i savremenom dobu, povijesnim mitovima i njihovoj upotrebi te materijalnoj kulturi (stećci prije svega).
Prerana smrt Dubravka Lovrenovića zaista je jedan od najvećih i najtežih gubitaka za humanističku znanost u Bosni i Hercegovini, prije svega za povijest – istaknula je za Fenu bivša dugogodišnja članica Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Ljiljana Ševo, povodom iznenadne smrti tog akademika i povjesničara.
Ona je mišljenja da je BiH ostala bez znanstvenika koji je bio izuzetno predan i beskompromisan istraživač, a koji je uvijek slijedio ono što zapravo znanost jeste – potraga za istinom, bez ikakvih konotacija, posebno ne dnevno-političkih.
– Dubravko je bio daleko iznad svega toga. Dugo smo sarađivali u Povjerenstvu za očuvanje nacionalnih spomenika i moram reći da je Dubravko i u tom poslu nastupao na isti način, potpuno profesionalno. Osobno mi je ovo težak gubitak kolege kojeg sam jako cijenila – istaknula je Ševo.
(Izvor: Fena)


