Povećanje za oko deset milijuna maraka i za dodatna dva milijuna KM za bolničke i zdravstvene ustanove samo je jedan od pozitivnih pokazatelja u nacrtu proračuna HNŽ-a za iduću godinu, a u kojem je, osim toga, predviđeno i značajnije poticanje maloga i srednjeg poduzetništva, kazao je, između ostaloga, u intervjuu za Večernji list Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanske županije.
U kontekstu financijskih prilika u županiji Herceg je naglasio kako već treću godinu zaredom imaju višak prihoda u odnosu na planirane rashode. Ostvareni suficit i ove godine, uz ostalo, bit će, potvrdio je, usmjeren gradovima i općinama za nastavak započetih projekata, zatim k visokoškolskim i znanstvenim ustanovama, staračkim domovima, kulturnim i sportskim institucijama, gospodarstvu, poljoprivredi i turizmu.
Razgovarao: Zoran Krešić/Večernji list – BiH
Možete li se osvrnuti na nacrt proračuna koji je nedavno usvojen na Vladi? Koje biste stavke izdvojili kao posebno značajne kada je riječ o gospodarskom razvitku županije?
– Nakon što smo nacrt proračuna usvojili na sjednici Vlade, u iznosu od oko 240 milijuna KM, što je za čak 17 milijuna više od lanjskoga, potvrdili su ga i skupštinski zastupnici. Prije svega, u njemu je sadržano značajno povećanje za oko deset milijuna KM i za dodatna dva milijuna KM za bolničke i zdravstvene ustanove, što je rezultat kolektivnih ugovora koje smo lani potpisali. Nastavljamo s trendom povećanja izdvajanja za različita područja: stipendiranje studenata, prijam vježbenika te obnovu školskih zgrada, zdravstvenih ustanova i drugih javnih objekata jer smatramo kako su to najbolja ulaganja u našu budućnost.
Ponosan sam i na činjenicu da smo uspjeli za oba naša javna sveučilišta i za 2020. godinu, kao i prošlih godina, uvećati redoviti iznos sufinanciranja. Nastavljamo snažno podupirati značajne infrastrukturne projekte u svim našim jedinicama lokalne samouprave čime potvrđujemo kako smo Vlada svih naših gradova i općina. Povećali smo i sredstva za izvansudske nagodbe, čime želimo značajno smanjiti, a u konačnici i riješiti, pitanje pravomoćnih sudskih presuda iz radno-pravnih odnosa koje godinama opterećuju proračun i otežavaju dijalog sa socijalnim partnerima. Konkretno, u 2020. godini na taj način planiramo za 5% smanjiti proračunski deficit.
Kvalitetnim programom i upornim radom pokrenuli smo i gospodarski razvitak županije kroz značajnije poticanje maloga i srednjeg poduzetništva, poljoprivredne poticaje, poticaje za jačanje turističkih kapaciteta, subvencioniranje zračnoga prometa u Zračnoj luci Mostar, sufinanciranje značajnih infrastrukturnih projekata u našim općinama. Time se, uz veća ulaganja u obrazovanje, znanost, kulturu i sport, ojačava razvojna dimenzija proračuna.
Za Zakon o zaštiti obitelji s djecom osiguravamo oko 5,5 milijuna maraka, značajno smo unaprijedili prava naših branitelja i članova njihovih obitelji te nastavljamo energetsku obnovu javnih objekata, poglavito školskih zgrada i domova zdravlja. Uvjeren sam u to kako ćemo konačni proračun, kao i financijske planove izvanproračunskih fondova za 2020. godinu i rebalanse njihovih proračuna za tekuću godinu (Zavoda zdravstvenoga osiguranja, Službe za zapošljavanje i Fonda za zaštitu okoliša HNŽ-a), koje je Vlada usvojila u ponedjeljak, imati usvojene i na Skupštini do konca ove godine. To je u skladu s dobrom praksom koju smo uspostavili, a pravodobno usvajanje tih najvažnijih financijskih dokumenata omogućuje nam rad u punom kapacitetu već od prvog dana nove godine.
Skupština HNŽ-a podržala je izmjene i dopune proračuna za 2019. godinu. Koje su se stavke kroz ovaj rebalans mijenjale?
– U maniri dobroga domaćina i ove godine racionalno smo se odnosili prema javnim financijama. Na početku mandata moje Vlade kazao sam kako je prioritetna zadaća stabilizirati javne financije. To smo uspjeli i tako postavili čvrst temelj da već treću godinu zaredom imamo višak prihoda u odnosu na planirane rashode. Ostvareni suficit i ove godine, uz ostalo, bit će usmjeren našim gradovima i općinama za nastavak započetih projekata, zatim k visokoškolskim i znanstvenim ustanovama, staračkim domovima, kulturnim i sportskim institucijama, gospodarstvu, poljoprivredi i turizmu.
Može li se u kontekstu HNŽ-a govoriti o stabilizaciji financijskih prilika?
– Ne volim se osvrtati na prošlost, nego nastojim gledati u budućnost. No, činjenica je kako smo dolaskom na vlast 2015. zatekli višemilijunske dugove i obveze koje nisu redovito izmirivane. Danas, nakon što smo racionalnim upravljanjem i mjerama štednje ostvarili zacrtane ciljeve, možemo kazati kako imamo stabilizirane javne financije. Redovito servisiramo tekuće obveze, a izvansudskim nagodbama u četiri smo godine izmirili više od 18 milijuna KM po osnovi naslijeđenih dugova za izvršne sudske presude iz radno-pravnih sporova.
Kako gledate na tematiku kolektivnih ugovora s proračunskim korisnicima, a posebice kada je riječ o zdravstvenim i prosvjetnim djelatnicima?
– Ponosan sam što smo, nakon dobivanja mandata, ponovno uspostavili dijalog sa socijalnim partnerima koji je rezultirao time da smo, nakon desetak godina, potpisali granske kolektivne ugovore sa sindikatima u zdravstvu, prosvjeti, policiji i državnoj službi. Uz druge beneficije, na taj smo način osigurali povećanje plaća proračunskim korisnicima za ukupno 15% do sljedeće godine, a liječnicima i stomatolozima plaće su povećane za oko 30%. S obzirom na ukupni broj djelatnika u ovim područjima, povećanja plaća zahtijevaju značajna proračunska izdvajanja. Iako smo sa sindikatima zaposlenih u osnovnim školama potpisali kolektivni ugovor na tri godine, u posljednje vrijeme oni su izišli s novim zahtjevima o kojima razgovaramo i učinit ćemo sve kako bismo ih riješili u duhu dijaloga i kompromisa.
Pritom treba imati na umu činjenicu kako u školama imamo manje učenika te stoga i nerealan broj zaposlenih. Sve to treba uzeti u obzir kada govorimo o mogućnostima novih izdvajanja za prosvjetu koja već “troši” više od 40% proračuna. Vezano za zahtjeve jednoga od triju sindikata u zdravstvu, Vlada im je ponudila produljenje kolektivnoga ugovora, što su odbili, ali se nadam kako ćemo i s njima uskoro doći do obostrano prihvatljivih rješenja. Raduje činjenica da usvojeni rebalans proračuna ZZO-a HNŽ-a za 2019. predviđa 12,5 mil. KM suficita koji u cijelosti ide zdravstveno-bolničkim ustanovama, odnosno za 12 domova zdravlja i tri bolnice u HNŽ-u. U svjetlu te činjenice i dobroga financijskog plana ZZO-a za godinu koja slijedi, vidljivo je kako ćemo moći uredno pratiti sve obveze koje smo kolektivnim ugovorima sa zdravstvenim djelatnicima preuzeli. Prigoda je poručiti kako takav odnos prema domovima zdravlja očekujemo i od njihovih osnivača.
U kojoj mjeri stabilizacija političkih prilika, a koja se očituje i kroz dovršetak izbora rukovodstva Skupštine HNŽ-a, može pozitivno utjecati na ekonomska kretanja u županiji?
– Iako je od izbora proteklo više od godinu dana, to se u radu Vlade nije osjetilo jer cijelo ovo vrijeme funkcioniramo i unatoč ograničenjima tzv. prijelaznog razdoblja. Naravno, ohrabruje i kako je odnedavno “otkočen” i intenziviran rad županijske Skupštine. Nadam se kako ćemo, u sinergiji izvršne i zakonodavne vlasti, snažnije raditi na stvaranju povoljnijih uvjeta za ulaganje u našu županiju. Takva suradnja svakako može pozitivno utjecati na ekonomska kretanja i biti poziv investitorima da ulažu u županiju.
U kojoj je etapi proces pregovora oko nove Vlade?
– Zbog posebnosti naše županije, proces uspostave nove vlasti uvijek potraje dulje nego u drugim županijama. Predstavnici političkih stranaka koji su dobili povjerenje građana na posljednjim izborima imaju ogromnu odgovornost i siguran sam kako će znati odgovoriti svim izazovima. Osobno se zalažem za Vladu koju će čini predstavnici više stranaka – višestranačku, što je u duhu veće demokratičnosti u odlučivanju, no o tomu će biti odlučeno u procesu međustranačkih pregovora stranaka parlamentarne većine u HNŽ-u.