Na stranačkim listama za bh. Parlament na Općim izborima 2014. sudjelovanje žena je variralo između 40 posto i 43 posto, ali one se, uglavnom, nisu nalazile na prvom mjestu na listi.
Interresorna radna grupa za izmjenu Izbornog zakonodavstva nedavno je predložila izmjene za “rodnu kvotu”, koje su prema mišljenju nevladinih organizacija lošije od postojećih, piše danas Slobodnaevropa.org.
Dosadašnjim Izbornim zakonom BiH propisana je kvota od 40 posto manje zastupljenog spola. Stručnjaci tvrde da se i taj član zakona poštivao isključivo kada se to moralo uraditi, a to je pri ovjeravanju kandidatskih listi za izbore.
Prilikom imenovanja bilo u izvršnu vlast ili na pozicije predsjedavajućih povjerenstava, međunarodnih izaslanstava, za direktore agencija, uglavnom, po pravilu se biraju muškarci.
Na izmjenama Izbornog zakona BiH se uveliko radi. Jedan od prijedloga radne grupe je i da se članak o rodnoj kvoti mijenja u smislu da je moguće sačiniti kandidatsku listu od 20 osoba, od kojih će prvih dvanaest biti muškarci, a zadnjih osam žene.
U nevladinim organizacijama koje, također, rade na procesu izmjena Izbornog zakona ovakav prijedlog smatraju nazadovanjem u odnosu na postojeća zakonska riješenja.
Saša Gavrić, direktor Sarajevskog otvorenog centra, podsjeća da je dosadašnja odredba Izbornog zakona glasila da na listama mora biti minimalno 40 posto žena i muškaraca. Također, jasno je bilo određeno na kojim će mjestima oni biti.
“Rečeno je da u prvih tri, prvih pet i prvih osam kandidata mora biti određen broj žena i muškaraca. Nije bilo dozvoljeno da tih 40 posto bude od ukupnog broja, što bi na listi od 20 ljudi bilo njih osam, a bili bi pri kraju. Četrdeset posto se moralo tako redati da je i u prva tri i u prvih pet i u prvih osam mjesta mora biti 40 posto, što i jeste suštinski imajući na umu da, naravno, kako ste niže na listi poredani, sve je manja prilika da ćete biti izabrani, naročito ako govorimo o parlamentima na svim razinama”, objašnjava Gavrić.
Žene se ni do sada, uglavnom, nisu nalazile na prvom mjestu izbornih listi. Ukupan dio nositeljica ovjerenih kandidatskih listi za, recimo, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, na prošlim izborima iznosio je tek 10,57 posto.
Članica Interresorne radne grupe, za izmjene Izbornog zakona i potpredsjednica HDZ-a BiH, Borjana Krišto, koja je i predložila ove izmjene, tvrdi da je riječ o boljem rješenju koje nikako neće utjecati na ionako mali postotak žena u bh. političkom životu.
“Znači, ostaje 40 posto zastupljenosti žena, kakva je i bila po zakonu, s tim da nigdje u demokratskim zemljama, pa ni u našem okruženju, ne postoji lista prema kojoj se definira pozicija žene ili pozicija muškarca. Ja vam mogu reći, osobno kao žena, nikada se nisam zalagala za kvotu. Ja bih htjela da žene budu zastupljene u zakonodavnoj i izvršnoj ili bilo kojim drugim pozicijama u javnom životu temeljem kriterija”, kaže Krišto.
Za prijedlog Borjane Krišto glasovali su i ostali članovi Interresorne radne grupe. Jedan od njih Lazar Prodanović kaže da misli da bi bilo pravičnije da se poštovala zastupljenost u skladu sa ranijim rasporedom.
“Međutim, većina u Interresornoj radnoj grupi je odlučila da zastupljenost bude 40 posto u ukupnom broju. Želim napomenuti da jeste usvojen taj amandman, ali će konačno glasanje biti na narednoj sjednici Interresorne radne grupe”, dodaje Prodanović.
Da je riječ o unazađivanji postojećih zakonskih rješenja prijedlozima Interresorne radne grupe i to na štetu žena, slaže se i Nada Golubović iz Udruženja “Žene Ženama” Banja Luka.
“Ukoliko žene stave sada na kraj liste, a muškarce naprijed, što im ovakav prijedlog daje mogućnost, praktično ćemo sasvim izgubiti žene iz politike”, kaže ona.
U trenutnom sazivu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, imenovane su dvije žene, u Vladi Federacije BiH imenovane su četiri žene, dok su u Vladi Republike Srpske imenovane premijerka i tri ministrice.
U vladama županija nijedna žena nije imenovana za premijerku, dok je zastupljenost ministrica u županijskim vladama iznosila 17,5 posto. (Izvor: Radio Slobodne Europe)
