Ustavni sud Bosne i Hercegovine suočava se s ozbiljnim posljedicama zbog nepopunjenog sudačkog sastava, pa je broj neriješenih predmeta krajem prošle godine dostigao 13.625, dok ih je prije nastanka sudačkog deficita bilo manje od 3.000, poručio je na konferenciji za medije predsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman, prenosi Dnevni list.
Predstavljajući rezultati rada Suda za 2025. godinu, naglašava kako je prošle godine zaprimljen 5.671 predmet, dok su riješena 2.503. Podcrtava kako Sud bez funkcionalnog Velikog vijeća nije u mogućnosti odgovoriti na priliv predmeta u razumnim rokovima.
Ustavnost, legalitet i legitimitet
– Veliko vijeće je ranije rješavalo više od 99 posto predmeta, ali zbog nedostatka sudaca Sud sada odlučuje uglavnom na plenarnim sjednicama, što dodatno usporava rad. Poručujem vlasti da izabere nedostajuće suce, izaberite ih na vrijeme. Nemojte da bilo tko, bilo čime motiviran, dovodi u sumnju ustavnost, legalitet i legitimitet Ustavnog suda, navodi Ćeman. Prema njegovim riječima, Ustavni sud BiH je i u smanjenom sastavu ostaje ustavan, legalan i legitiman.
Mišljenja je i kako konstantan priliv apelacija iz cijele zemlje pokazuje da žitelji i dalje imaju povjerenje u Ustavni sud, ali da zbog postojećih okolnosti Sud ne može odlučivati u razumnom roku, što, kako je naveo, dovodi i do sve češćih obraćanja žitelja Europskom sudu za ljudska prava zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.
– Sud trenutno ima pripremljenih više od pet tisuća nacrta odluka, ali da o njima ne može odlučivati zbog ograničenih resursa i rada isključivo na plenarnim sjednicama. Posebna zahvala ide međunarodnim sucima jer bez njihovog dodatnog angažmana Sud gotovo da bi došao na granicu potpune paralize, kaže Ćeman.
Neizvršenja odluka
Valerija Galić, potpredsjednica Ustavnog suda BiH, pak ponajviše ističe kako neizvršavanje odluka Ustavnog suda predstavlja pitanje ustavnog poretka, vladavine prava i povjerenja žitelja u institucije države.
– Odluke Ustavnog suda, prema Ustavu BiH, imaju konačan i obavezujući karakter, ali da se godinama suočavamo s problemom neprovođenja, kazala je ona, navodeći kao primjere predmete koji su se odnosili na Statut Grada Mostara, Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo i Izborni zakon BiH.
Dodaje kako su pojedini organi vlasti nastavili primjenjivati odredbe koje je Ustavni sud prethodno proglasio neustavnim, dok su u apelacionim predmetima evidentirani sustavni problemi u vezi s duljinom trajanja sudskih postupaka, izvršenjem pravosnažnih presuda, starom deviznom štednjom, vojnim stanovima i drugim pitanjima. Mišljenja je kako je upravo neprovođenje odluka Ustavnog suda dovelo do toga da je i Europski sud za ljudska prava utvrđivao povrede ljudskih prava u predmetima iz BiH.
Govoreći o statistici Suda iz Strasbourga, kazala je tijekom 2023. razmatrao 312 stavki iz BiH, od kojih je 306 proglašeno neprihvatljivim ili izbrisano sa spiska, dok je u 2024. godini od 142 predstavke njih 140 odbačeno ili izbrisano. Prema podacima koje je iznijela, tokom 2025. Europski sud je zaprimio 328 predstavki iz BiH, od kojih je 326 proglašeno neprihvatljivim ili izbrisano sa spiska, dok su donesene dvije presude u kojima je utvrđena povreda prava iz Europske konvencije.
Međunarodni suci
Međunarodna sutkinja Angelika Nußberger ocijenila je da je Ustavni sud BiH specifična i napredna europska institucija zbog kombiniranog sastava domaćih i međunarodnih sudaca i izravne primjene Europske konvencije o ljudskim pravima. Kazala je da međunarodni suci aktivno sudjeluju u radu na svim predmetima i administrativnim pitanjima nakon što je Sud ostao bez punog sastava, što je dodatno usporilo procese zbog potrebe za prevođenjem velikog broja materijala.
– Za promatrača izvana, usprkos tome što nedostaju dvoje sudaca, rad nije blokiran. Ustavni sud radi, a njegova sudska praksa relevantna je za čitavu regiju i Europu, ustvrdila je Nußberger.
Državna imovina
Sutkinja Larisa Velić, govoreći o državnoj imovini, podsjetila da je Ustavni sud i ranije zauzeo stav da Parlamentarna skupština BiH treba donijeti zakon o državnoj imovini, te da je privremenom zabranom raspolaganja državnom imovinom definirano što se smatra državnom imovinom. Prema njenim riječima, državnu imovinu čini nepokretna imovina koja je BiH pripala na osnovu sukcesije bivše SFRJ, kao i imovina kojom je raspolagala nekadašnja Socijalistička Republika bIh, uključujući šume, rijeke, poljoprivredno zemljište i vode. Velić je upozorila da neusvajanje zakona o državnoj imovini i dalje predstavlja ozbiljan problem, posebno u kontekstu implementacije
Zakona o južnoj interkonekciji, dodajući da očekuje nove predmete pred Ustavnim sudom u vezi s tim pitanjem. Naglasila je i da eventualna prenamjena zemljišta kroz prostorne planove ili proširenje građevinskih zona ne znači automatsku promjenu titulara vlasništva. Podsjetila je da je prema ranijem Zakonu o građevinskom zemljištu općina postajala nosilac prava raspolaganja nakon prenamjene zemljišta, ali da takvo rješenje više nije moguće od 2003. godine, piše Dnevni list.
/Desk/