Dom naroda Parlamenta Federacije BiH danas je potvrdio odluku Zastupničkog doma čime na snagu stupa zabrana izgradnje malih hidroelektrana instalisane snage do i uključivo 10 MW. Međutim, novim zakonom se ne zaustavlja izgradnja malih HE za koje postoje zaključeni koncesijski ugovori, a takvi slučajevi su brojni, priopćili su iz Fondacije Atelje za društvene promjene.
Dom naroda Parlamenta FBiH danas je, sa 33 glasa ‘za’, jedan ‘suzdržan’ i bez glasova ‘protiv’, usvojio Zakon o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH, koji predviđa zabranu planiranja i izgradnje novih malih hidroelektrana u FBiH.
“Ova povijesna odluka došla je kao rezultat pritiska i desetogodišnje borbe aktivista i aktivistica u brojnim lokalnim zajednicama koje su se odlučno suprotstavile izgradnji ekocidnih mHE”, naveli su iz Fondacije Atelje za društvene promjene na svom službenom Facebook profilu.
Iz ove Fondacije su čestitali svim ljudima koji su dali doprinos konačnom usvajanju zakonskog rješenja kojim će biti onemogućeno planiranje novih mHE te posebno zahvaljuju Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije, Vladi FBiH i svim zastupnicima i izaslanicima oba doma Parlamenta FBiH, koji su pokazali odgovornost i ovaj proces uspješno priveli kraju.
Novim stavom u članu 78. precizirano je i da se obustavlja izdavanje energetskih dozvola za male hidroelektrane, izuzev za one na gravitacijskim vodovodima.
Također, obrazloženo je i zašto se išlo na rješenje da je mala hidroelektrana (mHE) hidroenergetski objekat instalirane snage do i uključivo 10 MW. Razlika između hidroelektrana i malih hidroelektrana je u instaliranoj snazi.
Granična snaga koja dijeli hidroelektrane na male hidroelektrane razlikuje se od države do države. U Europi se sve više prihvata kapacitet od 10 MW instalirane snage kao gornja granica koju je podržalo Europsko udruženje malih hidroelektrana (ESHA), te Europska komisija.
Primjerice, 119 malih HE proizvelo je samo 2,54% od ukupno proizvedene električne energije u 2021. godini. Istodobno, za izgradnju malih HE, vlasnicima postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u BiH od 2015. do 2020. godine isplaćeno je najmanje 207 milijuna KM poticajha, a ovaj iznos je još viši jer u istom nisu uvršteni podatci za dvije godine od strane institucija FBiH. Da cjelokupna priča oko ove teme izgleda još tragičnije potvrđuje činjenica da se novac za ove poticaje prikuplja putem računa za električnu energiju koju plaćaju bh građani – najveću korist u obom poslu imali su priatna poduzeća čiji su vlasnici većine od 525 ovakvih postrojenja u BiH.
/Desk/