Na zapadnom Balkanu rat u Gazi doživljava se kao svjetski sukob protiv muslimana, kaže politolog Džihić za Deutsche Welle. No, tu su i drugi mogući razlozi za radikalizaciju. Ovdje su sunitski muslimani stoljećima živjeli zajedno s kršćanima i Židovima, stvarajući vlastiti oblik europskog islama. No, od 1990-ih godina ovaj islam je pod stalnim pritiskom vanjskih utjecaja.
Islam u Bosni i Hercegovini te u regiji Sandžak na jugozapadu Srbije smatra se otvorenim i tolerantnim. Ovdje su sunitski muslimani stoljećima živjeli zajedno s kršćanima i Židovima, stvarajući vlastiti oblik europskog islama. No, od 1990-ih godina ovaj islam je pod stalnim pritiskom vanjskih utjecaja. Napad na čuvara izraelskog veleposlanstva u Beogradu 29. lipnja 2024. potaknuo je strahove da bi moglo doći do novog vala radikalizacije, piše Deutsche Welle.
“Prije rata u Bosni i Hercegovini (1992.-1995.) na Balkanu nije bilo ni selefija niti vehabija”, kaže Vedran Džihić iz Austrijskog instituta za međunarodnu politiku u Beču. “Oni nemaju svoje korijene na Balkanu”, ističe Džihić i dodaje da radikalne skupine čine malu manjinu među muslimanima.
Utjecaj radikalnih skupina tijekom rata u BiH
“Tijekom rata u BiH muslimanski Bošnjaci su dobili značajnu vojnu podršku uglavnom iz islamskih zemalja, a sa stranim borcima došle su i radikalne struje islama koje nakon rata nisu nestale. One čine “temelj političkog islamizma” u Bosni i Hercegovini”, piše Karsten Dümmel u analizi za Zakladu Konrad Adenauer (KAS). Dümmel je bio voditelj KAS-ovog ureda u Sarajevu od 2014. do 2018. godine.
U ratu se na bošnjačkoj strani borilo oko 4.000 mudžahedina iz arapskih zemalja, od kojih su mnogi ostali u zemlji nakon sklapanja Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995. Radikalne skupine su se, uz otvorenu podršku Saudijske Arabije, od kasnih 1990-ih etablirale u nekim regijama BiH te Sandžaka. Saudijskim novcem su izgrađene selefijske džamije i kulturne ustanove.
“Tijekom rata u Siriji i Iraku Islamska država je postala projekcija za socijalno frustrirane mlade ljude, pa su odlazili u džihad u Siriju i Irak”, kaže politolog Džihić. Bosna i Hercegovina je tada bila jedna od europskih zemalja s najvećim brojem boraca Islamske države po glavi stanovnika. Ti simpatizeri IS-a su uglavnom dolazili iz nekoliko dobro nadziranih takozvanih selefijskih sela u Bosni. Nakon kraja IS-a u Siriji i Iraku 2019. godine ovaj oblik radikalizacije je opao; od tada na zapadnom Balkanu nije bilo islamističkih napada.
Povlačenje Saudijaca
Ipak, radikalne organizacije i dalje postoje, iako je Saudijska Arabija vjerojatno smanjila svoje financijske potpore. Prema medijskim izvješćima, napadač iz Beograda, srpski konvertit, radikaliziran je unutar tih skupina. Zadnja adresa mu je bila u Novom Pazaru, gradu s većinskim muslimanskim stanovništvom u regiji Sandžak. Saudijski prestolonasljednik Mohammed bin Salman, koji ‘de facto’ vlada zemljom, u siječnju 2020. godine najavio je kako više neće podržavati gradnju džamija u inozemstvu. A 2021. je u jednom govoru nazvao “ultrakonzervativnu interpretaciju islama zastarjelom”.
Time je jedan stup ekstremizma oslabio, ali sada ulogu igraju novi faktori. Aktualni rat na Bliskom istoku mogao bi postati novi poticaj za radikalizaciju. “Do sada je bilo malo utjecaja rata u Pojasu Gaze na Balkan”, smatra Giorgio Cafiero, stručnjak za Balkan u američkom think tanku Gulf State Analytics. “Ali što dulje traje situacija u Gazi, to više raste rizik.” Cafiero kaže da rat u Pojasu Gaze, danas više nego bilo koji drugi sukob u svijetu, doprinosi radikalizaciji mladih muslimana.
“U arapskom i islamskom svijetu postoji snažna emocionalizacija zbog brojnih mrtvih u Pojasu Gaze”, navodi ovaj stručnjak i upozorava da bi to moglo dovesti do daljnje radikalizacije mladih ljudi.
Radikalizacija zbog rata u Pojasu Gaze?
Politolog Vedran Džihić također smatra da trenutni događaji na Bliskom istoku pridonose novom valu radikalizacije, iako se broj novih radikala ne može točno procijeniti. “Na zapadnom Balkanu se rat u Gazi doživljava kao svjetski sukob protiv muslimana”, kaže ovaj stručnjak i dodaje da mnogi imaju osjećaj da “Zapad oplakuje mrtvu djecu u Ukrajini, a o Gazi šuti”. “To dovodi do ogorčenosti, buđenja anti-zapadnih osjećaja i također antisemitizma”, ocjenjuje Džihić.
Politika Srbije također se doživljava kao ambivalentna. S jedne strane, ta zemlja međunarodno podržava palestinsku stvar dok s druge strane od 7. listopada 2023. isporučuje oružje Izraelu.
Socijalna nepravda, nezadovoljstvo, neispunjena obećanja u BiH
Većina muslimana u BiH te Sandžaku odbacuje ekstremne tendencije kao zloupotrebu njihove religije. Islamska zajednica se jasno distancirala od terorističkog napada u Beogradu.
No osim rata u Pojasu Gaze plodno tlo za radikalizaciju predstavljaju i socijalna nejednakost i neispunjeno obećanje o boljoj budućnosti nakon rata u BiH.
“Cijela regija je u 1990-im godinama doživjela ogroman društveni i ekonomski pad”, kaže Vedran Džihić. “Nade u oporavak nisu se ostvarile.”
Džihić pojašnjava da profitira samo mala, nova elita bliska režimima, dok se široke mase građana bore s marginalizacijom, siromaštvom i niskim životnim standardom blizu granice siromaštva. “Među mladima postoji veliko nezadovoljstvo njihovom situacijom”, konstatira Džihić i dodaje da zbog toga svake godine deseci tisuća ljudi sele u inozemstvo.
“Ova situacija dovodi do frustracija i predstavlja plodno tlo za ekstremne ideologije, ne samo islamske, nego i za srpski nacionalizam”, kaže ovaj politolog. On ocjenjuje da se među muslimanima u Sandžaku dodatno javlja i osjećaj da su diskriminirani i zanemareni od strane Srba te dodaje da nakon napada u Beogradu raste opasnost od antimuslimanskih osjećaja u Srbiji. To bi moglo dodatno pojačati spiralu frustracije i radikalizacije, upozorava politolog Džihić, piše DW.
/Desk/