Islamska zajednica u BiH izrazila je danas spremnost da s “nadležnim organima radi na pronalaženju odgovarajućeg rješenja kako bi se učenicima i studentima u Kantonu Sarajevo omogućilo ostvarivanje temeljnog ljudskog prava, prava slobodnog ispovijedanja vjere i uvjerenja, a koje se odnosu na obavezu obavljanja džuma-namaza”, prenosi N1 BiH.
Agencija MINA priopćenje Ureda za odnose s javnošću Rijaseta Islamske zajednice u BiH prenosi u cijelosti:
“Džuma-namaz je sedmični zajednički obred koji se petkom obavlja u precizno određeno vrijeme. Obavljanje džume-namaza je stroga individualna dužnost (fardu-ajn) svakom muslimanu muškarcu koji ispunjava uvjete obveznosti, a to su: punoljetnost, uračunljivost i zdravlje.
Punoljetstvo, koje podrazumijeva obavezu obavljanja obreda po fikhskim propisima, nastupa s fizičkim punoljetstvom, a najkasnije s petnaest godina života.
Prema islamskim propisima u iznimnim slučajevima, kao što je teška bolest, putovanje ili izvršavanje zadataka od općeg i esencijalnog značaja za društvo, zdravlje i sigurnost ljudi, džuma namaz se može zamijeniti obavljanjem podne namaza.
Budući da se Islamska zajednica svojim Ustavom obavezala da, u skladu s mogućnostima, osigurava svojim pripadnicima uvjete za izvršavanje islamskih dužnosti, ona u sredinama u kojima je to potrebno organizira obavljanje džume-namaza petkom u njeno prvo vrijeme, a to je početno vrijeme podne namaza (po zimskom računanju vremena u 12.00, a po ljetnom računanju vremena, u 13.00 sati).
Također, za one koji zbog objektivnih razloga ne mogu stići na džumu-namaz u prvom vremenu, u nekim gradovima organizira se druga džuma koja se obavlja u drugoj polovici podnevskog vakta, a prije nastupanja vremena ikindije namaza.
Ipak, evidentno je da neki vjernici zbog školskih obveza u srednjim školama ili obveza na fakultetima ne mogu stići ni na jedan od postojećih termina džume-namaza.
Stoga, Islamska zajednica izražava spremnost da s nadležnim organima radi na pronalaženju odgovarajućeg rješenja kako bi se i njima omogućilo ostvarivanje temeljnog ljudskog prava, prava slobodnog ispovijedanja vjere i uvjerenja.
Pronalaženjem adekvatnog rješenja izbjegla bi se diskriminacija takvih osoba, jer im je trenutno onemogućeno prisustvo tjednom obveznom obredu, a Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini naglašava da se nitko ne smije prisiljavati ili ometati da očituje svoju vjeru ili uvjerenje, ili da na bilo koji način sudjeluje u vjerskim obredima ili svečanostima bilo kojeg obreda ili vjerske aktivnosti svoje crkve ili vjerske zajednice. (član 6. stav 2., točka a)”
Inicijativa SDA
Faruk Selmanović, zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA) u Skupštini Kantona Sarajevo, podnio je inicijativu kojom traži od Skupštine Kantona Sarajevo da Ministarstvo za odgoj i obrazovanje bez odlaganja svim školama u Kantonu dostavi jasne i precizne upute o postupanju u slučaju zahtjeva učenika da ispovijedaju svoju vjeru, posebno kada je riječ o obavljanju džuma-namaza.
„Suštinski, cilj inicijative je da se svakom učeniku omogući njegovo temeljno ljudsko pravo, zajamčeno Ustavom BiH, Ustavom Kantona Sarajevo i zakonskim propisima“, rekao je Selmanović.
Vjerska država (teokracija) je država čija se vlast temelji na vjerskim zakonima i autoritetu, gdje religija prožima sve aspekte javnog i privatnog života, a vjerski vođe često imaju primarnu moć, kao što su
Saudijska Arabija, Iran (islamska teokracija) ili Vatikan.Ključne karakteristike vjerske države:
-Zakonodavstvo: Zakoni se crpe iz svetih spisa (npr. Šerijat u nekim islamskim državama).
-Vlast: Vrhovna vlast često pripada vjerskom autoritetu (poput ajatolaha u Iranu) ili je snažno povezana s njim.
-Službena religija: Jedna religija je službena i dominantna.
-Prožimanje života: Religija oblikuje obrazovanje, pravosuđe, društvene norme i politiku.Primjeri i nijanse:
-Čiste teokracije: Iran (islamska teokracija), Vatikan (katolička teokracija).
-Islamske države: Mnoge zemlje poput Saudijske Arabije i Bruneja su teokratske monarhije, dok su Pakistan i Afganistan republike s jakom ulogom islama.
-Države s službenom religijom: Bahrein, Kuvajt, Maroko i Jordan imaju službenu religiju (islam) i integriraju je u zakonodavstvo, ali su de facto prilično sekularne u praksi.
U suštini, radi se o državi gdje je religija temelj političkog i pravnog poretka, za razliku od sekularnih država gdje su crkva i država odvojene.
/Desk/