Kada je položila svečanu prisegu, novoizabrana predsjednica Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska-Davkova upotrijebila je povijesni naziv „Makedonija“ – i time ponovo rasplamsala stari spor na Balkanu.
Spor oko imena „Makedonija”? Nije to ništa novo. Sukob je izbio još 1990-ih kada je ta država postala neovisna nakon raspada SFR Jugoslavije – pod nazivom Republika Makedonija. To je izazvalo val negodovanja u susjednoj Grčkoj. Radilo se o nacionalnim osjećajima, a možda i o nečem mnogo većem: grčka strana je tvrdila da bi ime „Makedonija” moglo rezultirati teritorijalnim pretenzijama nove države prema pokrajini Makedoniji u sjevernoj Grčkoj, piše Deutsche Welle.
Vodili su se dugi pregovori uz posredovanje Ujedinjenih naroda. Razgovaralo se o konstrukcijama imena kao što su „Republika Nova Makedonija” ili „Gornja Makedonija”. Prije šest godina tadašnji ljevičarski premijer Alexis Tsipras u Ateni i njegov socijaldemokratski kolega Zoran Zajev u Skoplju konačno su se uspjeli dogovoriti: sjeverni susjed Grčke otada se zove „Sjeverna Makedonija”.
Ugovor je potpisan na Prespanskom jezeru, na tromeđi Albanije, Sjeverne Makedonije i Grčke. Nešto kasnije, preimenovana balkanska država mogla ući u NATO. No, na članstvo u Europskoj uniji još uvijek čeka.
Kada je u subotu 11. svibnja 2024. položila svečanu prisegu, nova predsjednica Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska-Davkova jednostavno je izostavila riječ „Sjeverna”. „Izjavljujem da ću dužnost predsjednice Makedonije obavljati vrijedno i odgovorno, poštovati Ustav i zakone i štititi suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost Makedonije”, rekla je političarka nacionalističke stranke VMRO-DPMNE.
Grčka veleposlanica je potom u znak prosvjeda napustila skupštinsku salu. U Ateni je konzervativni premijer Kyriakos Mitsotakis govorio o „nezakonitom i neprihvatljivom procesu” koji „predstavlja kršenje Prespanskog sporazuma”. On je zaprijetio da će blokirati prijem Sjeverne Makedonije u Europsku uniju. Zemlja je kandidatkinja za članstvo od 2005. godine.
I nisu samo Grci ti koji se plaše da će i mandatar za sastav nove vlade Sjeverne Makedonije i predsjednik stranke VMRO-DPMNE Hristijan Mickoski također željeti poljuljati Prespanski sporazum – on i nova predsjednica su tijekom predizborne kampanje više puta najavljivali da žele koristiti povijesni naziv „Makedonija”. I u Bruxellesu su također zabrinuti, strahuju od novih napetosti u regiji, piše Deutsche Welle.
Jorgos Tzogopoulos, profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu u Trakiji i član atenskog trusta mozgova ELIAMEP, ipak nije toliko zabrinut. On za DW ocjenjuje da je nastup nove predsjednice očigledno znak oportunizma. „Političari se žele dodvoriti biračima i, nažalost, često se oslanjaju na kartu nacionalizma“, ističe grčki analitičar. On ne vjeruje da će Sjeverna Makedonija dozvoliti da sukob eskalira.
Također je, kaže, malo vjerojatno da će grčka strana iskoristiti najnoviji incident kao priliku za raskid Prespanskog sporazuma. Jer: „Taj sporazum je srž bilateralnih odnosa“, objašnjava politolog.
Događaji u Sjevernoj Makedoniji izazivaju i unutarnje sporove u Grčkoj. Lider ljevičarske oporbe Stefanos Kasselakis (Syriza) je primio na znanje da konzervativni premijer Mitsotakis upozorava svog sjevernog susjeda da poštuje Prespanski sporazum, ali podsjeća da je ovaj kao oporbeni vođa 2018. kritizirao upravo taj sporazum i glasao protiv njega u parlamentu. Uz dozu ironije, Kasselakis sada komentira na platformi X: „Očigledno je da Prespanski sporazum ipak nije bio izdaja…“
Mitsotakis pokušava preokrenuti argument lijeve opozicije i tvrdi da je incident u susjednoj zemlji pokazao koliko su njegove kritike tada bile opravdane. Međutim, teško da će on odmah pooštriti ton prema Skoplju. Prema informacijama lista Kathimerini, Mitsotakis za sada želi sačekati i vidjeti kojim će kursom krenuti nova vlada u Sjevernoj Makedoniji.
Istovremeno, njegova vlada ne žuri se s potpunom primjenom Prespanskog sporazuma. Tri aneksa tog sporazuma, koji se prije svega odnose na izmjene po pitanju spomenika i školskih udžbenika, još uvijek nisu ratificirana u grčkom parlamentu. Politolog Tzogopoulos vjeruje da ta odgoda ima veze s unutarnjom politikom.
„Vladajući konzervativci više ne mogu ukinuti Prespanski sporazum, ali bar mogu tvrditi svojim biračima da ne rade u potpunosti na njegovoj provedbu”, objašnjava analitičar za DW.
/Desk/