Europa ponovno proživljava sezonu praznika pod mjerama zbog koronavirusa. Prošle godine Božić i Novu godinu pokvario je alpha soj, dok je ovaj put omikron taj koji je zaslužan za sve veći broj zaraženih, prenosi The Guardian.
Otkazivanje Božića zahvatilo je britanske restorane, pubove i klubove i ostavilo zemlju na rubu još jedne sumorne Nove godine dok je zdravstveni sustav još jednom pod prijetnjom od navale velikog broja teško bolesnih pacijenata, prenosi Net.hr.
Ukoliko se ovako nastavi, društvena ograničenja i izolacije bi mogle postati uobičajena blagdanska predstava, što je obeshrabrujuće.
No, mogu li se opravdano povlačiti paralele između ovog Božića i prošlogodišnjeg? To su ključna pitanja jer, pokušavajući odgovoriti na njih, možemo pronaći i tragove vjerojatnog kretanja cijele pandemije.
Ipak, nije sve isto
Na prvi pogled, dvije godine izgledaju zapanjujuće slične, a broj slučajeva raste u samo nekoliko tjedana u Velikoj Britaniji. Međutim, hospitalizacije i smrtni slučajevi od bolesti Covid-19 i dalje su vrlo niski ove godine, a najnovija istraživanja sugeriraju da nova varijanta izaziva manje tešku kliničku sliku od prethodnih.
Znanstvenici su posljednje studije općenito tretirali kao dobre vijesti, ali su također savjetovali oprez. Dnevni broj slučajeva koronavirusa i dalje raste, a samo je u Britaniji u petak dosegnuto rekordnih 122.000 slučajeva, a procjenjuje se da je prošlog tjedna 1,7 milijuna ljudi oboljelo od covida u toj zemlji.
Najvažnije je da se većina novih slučajeva dogodila kod mladih odraslih osoba, što je navelo neke istraživače da upozore da, ukoliko omikron počne utjecati na starije i ranjivije ljude, broj hospitaliziranih bi ponovo mogao skočiti.
Gubi li virus moć?
S druge strane, ogroman broj ljudi, osobito starijih, primio je cjepiva i pojačao imunitet te će steći značajnu zaštitu i od omikrona.
Ostaje za vidjeti kako ti različiti čimbenici utječu na brojke. Trenutno se podaci još uvijek prikupljaju i prerano je biti siguran.
“Neizbježno postoji kašnjenje između infekcije i hospitalizacije. Ali u međuvremenu se moraju donijeti političke odluke, a to nije jednostavno”, rekao je prošlog tjedna u razgovoru za časopis Nature epidemiolog i profesor Mark Woolhouse sa Sveučilišta u Edinburghu.
Mnogi znanstvenici vjeruju da dokazi sugeriraju da je moguće da virus izgubi moć da izazove tešku bolest. Nedavne studije u Škotskoj, Engleskoj i Južnoj Africi upućuju na ovaj smjer.
Koronavirus kao gripa?
“Osjećam da je ova varijanta prvi korak u procesu kojim se virus prilagođava ljudskoj populaciji kako bi proizveo benignije simptome”, kaže dr. Julian Tang, profesor respiratornih znanosti na Sveučilištu Leicester.
“U određenom smislu, prednost je virusa ako utječe na ljude na način da se ne razbole previše, jer tada oni mogu hodati okolo i miješati se u društvo i još više širiti virus”, dodaje.
Neki zdravstveni dužnosnici predvidjeli su da bi se Covid-19 mogao na kraju ponašati kao gripa, što zahtijeva novo cjepivo za borbu s novim sojevima koji se pojavljuju svake godine.
Međutim, profesor Martin Hibberd, s Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu, tvrdi da se koronavirusi, poput onih koji već uzrokuju obične prehlade, ne ponašaju ovako.
“Ne pojavljuju se kao novi sojevi svake godine. Razlog zašto se prehladimo zimi je taj što naš imunitet na koronavirus ne traje dugo. Čini se da je ovaj virus sličniji onima koji uzrokuju obične prehlade. Drugim riječima, možda ćemo još uvijek morati razmišljati o davanju cjepiva za zaštitu od Covid-19 svake godine jer će imunitet uvijek pasti”, rekao je Hibberd.
“To ne znači da se sljedećih pet godina suočavamo s crnim scenarijem”, dodaje Tang.
“Mislim da će virus vrlo brzo evoluirati iz soja pandemije i postati blaži, prenosiviji do točke u kojoj ćete možda morati razmišljati samo o cijepljenju ranjivijih članova populacije”, zaključuje.
/Republika/