Vlada Federacije Bosne i Hercegovine prihvatila je izmjene zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji koje bi mogle značajno promijeniti ne samo dinamiku realizacije projekta, već i njegovu konačnu trasu, piše BiznisInfo.ba.
Prema informacijama do kojih je došao BiznisInfo, novi prijedlog zakona donosi niz važnih izmjena – od proširenja trase i novih odvojaka, pa do uvođenja potpuno novog kraka plinovoda.
Ove promjene praktično redefiniraju projekt i šire njegov obuhvat na znatno veći dio teritorije Federacije BiH. O izmjenama se mora očitovati Parlament Federacije BiH.
Širenje kroz Hercegovinu: Grude i Čapljina na mapi
Kada je riječ o kraku kroz Hercegovinu, predložene su dvije važne izmjene. U važećem zakonu ovaj pravac definiran je kao trasa Posušje – Široki Brijeg – Mostar. Novim prijedlogom između Posušja i Širokog Brijega dodaju se Grude, čime i ovaj grad dobiva priključak na plinsku mrežu.
Iako je riječ o važnom gospodarskom središtu s tvrtkama poput Violete, ova izmjena se smatra logičnim proširenjem jer se Grude nalaze u neposrednoj blizini postojeće trase.
Puno veća izmjena je uvođenje Čapljine, što podrazumijeva izgradnju potpuno novog odvojka, najvjerojatnije na relaciji Mostar – Čapljina. Ovim potezom plinska mreža bi se proširila na gotovo cijelu Hercegovinu u Federaciji BiH, čime ovaj projekt dobiva znatno veći regionalni značaj.
Proširenje u Srednjoj Bosni
Izmjene su predviđene i na kraku kroz Srednju Bosnu. Prethodnim planom trasa je bila definirana kao pravac Posušje – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik, uz odvojke za Livno, Gornji Vakuf-Uskoplje i Jajce.
Novim prijedlogom dodaje se još jedan odvojak – za Donji Vakuf, čime se dodatno širi mreža i povećava broj lokalnih zajednica koje bi imale pristup plinu.
Najveća promjena: Novi krak Kladanj – Tuzla
Najznačajnija izmjena odnosi se na uvođenje potpuno novog pravca – praktično trećeg kraka Južne interkonekcije. Riječ je o trasi Kladanj – Tuzla, koja se planira prvenstveno zbog izgradnje gasne elektrane u Tuzli.
Međutim, ono što ovaj krak čini posebno zanimljivim je činjenica kako on neće biti izravno povezan s ostatkom Južne interkonekcije. Umjesto toga, ovaj pravac će se oslanjati na postojeći plinovod koji Bosna i Hercegovina već koristi za transport ruskog gasa, na relaciji Zvornik – Sarajevo.
To u praksi znači da će za funkcioniranje ovog kraka biti nužno povezivanje dva sustava – nove Južne interkonekcije i postojećeg plinovoda – u jedinstvenu mrežu.
Reverzibilan plinovod kao ključ sustava
Kako bi ovakav model funkcionirao, postojeći plinovod mora biti tehnički prilagođen za tzv. reverzibilan rad. To znači da će plin moći teći u oba smjera, odnosno ne samo od Zvornika prema Sarajevu, već i obrnuto – iz pravca nove interkonekcije prema postojećoj mreži.
Ova izmjena predstavlja ključni tehnički preduvjet za integraciju sustava i omogućava veću fleksibilnost u opskrbi plinom.
Investitor izravno u zakonu
Vrlo značajna izmjena je odredba kojom se predviđa da se investitor projekta izravno definira u zakonu. Prema predloženim izmjenama, kao nositelj investicije navodi se američka tvrtka AAFS Infrastructure and Energy.
Ovakvo rješenje predstavlja presedan, jer se ime investitora unosi u zakon, čime se praktično zaobilaze standardne procedure izbora kroz tendere ili koncesije.
Istovremeno, zakon detaljno regulira odnos prema investitoru, uključujući obvezu državnih institucija da u kratkim rokovima izdaju potrebne dozvole i prilagode postojeću dokumentaciju.
Također se predviđa da investitor preuzme postojeću tehničku dokumentaciju i sudjeluje u povezivanju sustava, dok se eventualne promjene vlasničke strukture strogo ograničavaju i podliježu odobrenju Parlamenta FBiH.
Projekt koji mijenja energetsku sliku BiH
Južna interkonekcija smatra se jednim od najvažnijih energetskih projekata u Bosni i Hercegovini. Planirano povezivanje s LNG terminalom na Krku omogućilo bi pristup globalnom tržištu plina i smanjenje ovisnosti od jednog dobavljača. Osim izgradnje plinovoda, kako smo ranije pisali, planirana je gradnja tri plinske elektrane.
Uz dodatne krakove i širenje mreže, ovaj projekt sada dobiva još veći značaj – ne samo kao alternativni pravac opskrbe, već i kao osnova za širu plinofikaciju zemlje i razvoj novih energetskih kapaciteta, piše BiznisInfo.
/Desk/