Oko osam sati trajao je nedjeljni sastanak u Bruxellesu s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom i visokim predstavnikom EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepom Borrellom, kojem su nazočili skoro svi predstavnici stranaka u Parlamentarnoj skupštini BiH kao i tročlano Predsjedništvo BiH. Sastanak je završio potpisivanjem dokumenta pod nazivom ‘Politički dogovor o načelima osiguravanja funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na europskom putu‘.
Bh. politički dužnosnici prihvatili su ovaj dokument, no ne svi – suzdržani su bili predsjednik PDP-a Branislav Borenović i DNS-a Nenad Nešić. Također, sastanku u Bruxellu nisu ni svi nazočili.
Naime, iz Republike Srpske sudjelovali su Milorad Dodik kao srpski član Predsjedništva i predsjednik SNSD-a koji je i prije polaska rekao kako neće potpisati ništa što osuđuje rusku agresiju na Ukrajinu, predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, SP-a Petar Đokić, DNS-a Nenad Nešić i PDP-a Branislav Borenović, dok su iz FBiH bili predsjednik i potpredsjednik SDA Bakir Izetbegović i Šefik Džaferovićkoji je ujedno bošnjački član Predsjedništva, te predsjednik DF-a Željko Komšić i “hrvatski” član Predsjedništva, predsjednik stranke Naroda i pravde Elmedin Konaković, SDP-a BiH Nermin Nikšić, Naše stranke Edin Forto i Nezavisnog bloka Senad Šepić.
Iako je doputovao u Bruxelles, sastanku nije nazočio predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović koji se oglasio putem službenog twittera ocijenivši da sastanak “nema smisla”, i kako bi to bilo “politički naivno”. Nedolaskom iz privatnih razloga ispričao se predsjednik SBB Fahrudin Radončić i predsjednik SDS Mirko Šarović.
Čović ‘tvitao’ umjesto da je ‘na licu mjesta’ kazao što ima za kazati, a mogao je i biti suzdržan
No, umjesto da to kaže na sastanku, Čović je uvrijeđeno ‘tvitao’ iz hotelske sobe. “Nema smisla prisustvovati sastancima koji će legitimirati i promovirati dva bošnjačka člana Predsjedništva i sve one koji ne dijele osnovna ustavna načela. Veliko hvala Charlesu Michelu i Andreju Plenkovic na njihovom trudu”, glasio je prvi ‘twitt’, a potom i drugi:” Od jedne hrvatske političke stranke danas je u Bruxellesu zatraženo da pregovara o političkom sporazumu s devet bošnjačkih i šest srpskih stranaka. Format je bio obeshrabrujući i nemoguće je bilo postići pošten dogovor s onima koji promiču kršenje Daytonskog sporazuma”, glasio je drugi ‘twitt’.
Potpuno druga tema je zašto je “samo jedna hrvatska stranka” u Bruxellesu i zašto se Čović, očito je, osjećao usamljeno i u manjini. On je i prije sastanka najavio kako neće sudjelovati na sastanku ako na istom bude i Željko Komšić.
“Današnji sastanak je organiziran s previše sudionika i u formatu koji je za mene bio obeshrabrujući, jer pozvano je 15 stranaka, od kojih je devet bošnjačkih, pet srpskih te mi kao HNS. Procijenili smo da nema smisla biti sudionikom tih razgovora, da na kraju mandata legitimiramo ova dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH i da im faktički otvorimo kampanju za naredne izbore. To bi bilo politički naivno, jer je kampanja već krenula, izjavio je Čović za agenciju FENA.
Dodao je da je HDZ bio uključen u prvi dio tehničke pripreme današnjeg sastanka koji se odvijao na razini savjetnika, u želji da se dokument, odnosno izjava što korektnije uradi.
“Ja sam i prije polaska kazao da nema mogućnosti stavljati potpise na dokument gdje će biti i bošnjački članovi Predsjedništva BiH koji su nekoliko puta uzurpirali pravo hrvatskog naroda na izborima. Vođena je jedna rasprava, pokušalo se taj dokument staviti u funkciju stabilnosti BiH, našeg budućeg kandidacijskog statusa i ono što bi trebalo raditi kao prioritete”, rekao je on.
Čović se pri tom zahvalio predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu zbog truda koji je uložio, iako ponovno ističe da je format sastanka promašen. Također se zahvalio i premijeru Hrvatske Andreju Plenkoviću, za kojeg kaže da je pokrenuo inicijativu da se sastanak u Bruxellesu uopće održi.
“Žao mi je što je sve to ovako okončano. Ja ću uputiti jedno pismo gospodinu Michelu, jer sam bio ovdje u Bruxellesu i čekao da možda napravimo neki drugačiji format razgovora. Bilo je puno tajnovitosti oko ovog sastanka i na kraju je to, nažalost, bio format koji je ograničio mogućnosti, barem moje participacije. Ovaj dokument koji je pripremljen je općeg karaktera i ja ne znam hoće li ga netko potpisivati i očekuje li se to uopće. Postavljen je tako kao da će se potpisivati, iako je meni bilo rečeno da neće. Ja sam došao ovdje da bih pokazao dobru volju i iz poštovanja prema gospodinu Michelu. Držimo da je najveći iskorak trebalo napraviti prema reformi izbornog zakona, ali to u ovom formatu nije bilo moguće”, zaključio je predsjenik HDZ-a BiH
Zašto nije potpisao Borenović
Naime, Borenović je u svom govoru kazao da s “korumpiranim vladajućim političarima ništa neće potpisivati”, a osvrnuo se na katastrofalno stanje u pravosuđu i vladavini prava kao i na niz potpisanih sporazuma i donesenih zakona koji su samo, kako je istaknuo, poslužili za jačanje korupcije vladajućih. U tom kontekstu spomenuo je Zakon o trošarinama, kao i 14 ključnih prioriteta od kojih je usvojen samo jedan, ali od suštinskih, kako je naveo, vladajuća većina je već nekoliko puta spriječila usvajanje Zakona o sukobu interesa, Zakona o javnim nabavkama i Zakona o VSTS-u usklađenih sa europskim standardima.
“Godine i desetljeća prolaze, a pomaka nema. I ne samo da nema pomaka, nego BiH dramatično nazaduje. Demografski, ekonomski, vrijednosno i u aspektu vladavine zakona i pravne sigurnosti. Zašto? Vjerujem zato što europski dužnosnici ne mogu prihvatiti elementarnu činjenicu da su vladajuće korumpirane elite u BiH iskreni protivnici članstva u EU i zakleti neprijatelji europskih vrijednosti i standarda, pogotovo vladavine zakona. Reći ćete: ali oni stalno ističu da su opredjeljeni za članstvo u EU! Da, oni zaista to stalno govore i da, oni stalno ne govore istinu. Postoje dva razloga zašto to govore. Prvi je taj da kod vas u Bruxellesu stvore privid da oni to zaista žele i tako otvaraju vrata europskih pristupnih fondova i aranžmana s europskim financijskim institucijama. Drugi razlog je još važniji. Usprkos desetljećima sijanja mržnje i tenzija među narodima u BiH, značajna većina ljudi u BiH, u oba entiteta, želi europsku perspektivu i članstvo u EU. I zbog toga im je potrebno da se lažno predstavljaju kao nositelji tog projekta”, kazao je Borenović pred europskim i bh dužnosnicima, sudionicima sastanka.
“Mislim da je krajnje vrijeme da umjesto njihovih lažnih, ispraznih deklarativnih izjava počnete gledati njihove surovo jasne postupke i djela. Nakon godina njihovog „optimizma“, „opredjeljenosti“, „predavanja zahtjeva za kandidatski status“, mi živimo u zemlji koju je napustilo preko milijun stanovnika, u kojoj su škole i vrtići sve prazniji, u kojoj vlada nepravda i beznađe i koja, po izvješćima vaših eksperata, ispunjava sve kriterije da se nazove zarobljenim društvom. Vi imate luksuz da sebi možete priuštiti da mandat potrošite čekajući korumpiranu elitu da uvede vladavinu zakona. Moj narod i ja tu privilegiju nemamo. Mi se moramo suočiti sa surovom istinom. Korumpirani političari i europske vrijednosti ne mogu zajedno. Zbog toga, ne očekujte od mene da s njima potpisujem bilo štao, jer moje i njihove vrijednosti nisu i ne mogu biti iste”, poručio je Borenović
On je na koncu europskim dužnosnicima poručio da, ukoliko žele pomoći BiH i RS-u da zaista ubrzano krene ka EU i ubrzano uvodi europske standarde i vladavinu zakona, umjesto novih prilika korumpiranim političarima s ispraznim obećanjaima, inzistiraju na provođenju onih koja su već dali.
“Umjesto nove izjave ustanovite odgovornost za neprovođenje prethodne. Ukoliko želite BiH u EU, onda omogućite ljudima da znaju tko su odgovorni za dosadašnju blokadu europskog puta i šta njihovo ponašanje u praksi znači. Također, očekujem da jasno i glasno ponovite i potvrdite da je Daytonski sporazum, dva entiteta i tri naroda, formula opstanka koja se neće i ne može mijenjati. Za mene kao Srbina iz Republike Srpske nikakve promjene kojima se umanjuje daytonski status RS nisu prihvatljive. Molim vas da se jasno izrazite po tom pitanju i tako izbijete korumpiranim elitama ključni argument straha i mržnje kojim već desetljećima razaraju čitavu zemlju”, zaključio je Borenović.
Zašto Nešić nije potpisao
Predsjednik DNS-a Nenad Nešić također je odbio odbio potpisati zajedničku izjavu lidera jer, kako je rekao, smatra da “ona nije u interesu Republike Srpske i da je u suprotnosti sa stavovima Narodne skupštine Republike Srpske”. Ovo je Nešićeva izravna optužba prema Dodiku koji je – potpisao.
”Nenad Nešić isto misli i u Banja Luci i u Bruxellesu. Meni je RS uvijek i svuda na prvom mjestu, ne krijem se i ne bježim kao neki. Ako je Narodna skupština utvrdila stav da RS da je potrebno zadržati neutralan stav po pitanju krize u Ukrajini, nitko od nas nema pravo potpisati izjavu u kojoj se daje kvalifikacija o toj krizi. Nitko od nas nema pravo obvezati se da će provoditi političke i neustavne odluke Ustavnog suda BiH kojima se derogira i razvlašćuje Republika Srpska, suprotno Ustavu BiH i Dejtonskom mirovnom sporazumu. Zar da potpišem da ćemo dati našu državnu imovinu, rijeke, šume? Moja ruka to potpisati neće!”, kazao je Nešić.
Pri tom je Nešić kazao kako je “Narodna skupština RS još 2009. utvrdila platformu za promjene Ustava BiH kako bi se implementirale presude Europskog suda za ljudska prava.”
”Sada odjednom uskrsava i mišljenje Venecijanske komisije prema kojem treba ukinuti Dom naroda PS BiH, ojačati nadležnosti BiH i prenijeti nove, te formirati nova ministarstva na razini BiH. Takvu odluku ne može donijeti nijedan lider, nego isključivo Narodna skupština RS, a ja se nadam da ona to neće nikada uraditi. Nemam potrebu niti želju da se dodvoravam bilo kome vani. Moj posao je da vodim računa o našem narodu i našoj RS. Ja izdajnik Republike Srpske nikada biti neću, bez obzira na osobnu cijenu. Nemam potrebu davati jeftine izgovore da nisam potpisao zbog Dodika, Komšića, ovog ili onog. Nisam potpisao zato što su RS i Narodna skupština Republike Srpske za mene svetinja”, poručio je Nešić.
Što je potpisano
Izjava i njeni potpisnici navedeni su na službenoj stanici Europskog vijeća Europskog vijeća.
Lideri političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH, prihvaćanjem dokumenta ponavljaju svoju predanost:
– očuvanju i izgradnji mirne, stabilne, suverene i neovisne funkcionalne europske države Bosne i Hercegovine koju čine Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi (zajedno s ostalima), te građani Bosne i Hercegovine, koja se sastoji od dva entiteta i Brčko Distrikta, uspostavljena u skladu s Ustavom i Općim okvirnim sporazumom za mir;
– poštivanju načela vladavine prava i provođenju slobodnih i demokratskih izbora, kao i razvoju demokratskih institucija na svim razinama vlada/vlasti;
– načelima i vrijednostima na kojima se temelje Europska unija i demokratska društva kao i budućnosti Bosne i Hercegovine unutar Europske unije;
Naglašavaju važnost provedbe reformi koje unapređuju europske integracije Bosne i Hercegovine, odnosno 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije,
Sudionici potvrđuju Zajedničku izjavu članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine povodom 25. godišnjice Daytonskog mirovnog sporazuma.
Prepoznaju važnost političkog trenutka i odgovornosti prema svim građanima Bosne i Hercegovine, imajući na umu “Rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda ES‑11/1 o agresiji na Ukrajinu”, usvojenu 2. ožujka 2022. godine (Predstavnici Republike Srpske pozivaju na raspravu i donošenje odluke u Predsjedništvu BiH o situaciji u Ukrajini)
Za postizanje ovih ciljeva, sudionici se slažu da je nužno ojačati povjerenje, dijalog, izgradnju kompromisa i raditi na miru i međusobnom poštovanju među svim narodima i građanima u Bosni i Hercegovini.
Čelnici političkih stranaka i članovi Predsjedništva:
1. Predani su napretku, demokratskom funkcioniranju i sigurnosti Bosne i Hercegovine, te se obvezuju da će konstruktivno poduzeti potrebne reforme kako bi zaštitili i unaprijedili ove ciljeve.
2. Naglašavaju važnost produženja izvršnog mandata EUFOR-a Althea i njene kontinuirane prisutnosti u Bosni i Hercegovini kako bi se održalo sigurno okruženje.
3. Predani su potpunom poštivanju svih konačnih i obvezujućih međunarodnih i domaćih sudskih odluka, te konstruktivno radeći zajedno na njihovoj provedbi u dobroj vjeri, s ciljem osiguravanja usklađenosti s europskim standardima.
4. Poduzet će sve potrebne korake kako bi Opći izbori 2022. bili organizirani učinkovito i provedeni na uredan način, uz potrebna sredstva. Stranke će izbornu kampanju voditi pošteno, konstruktivno i bez retorike koja izaziva podjele i mržnju.
5. Konstruktivno će surađivati nakon glasanja kako bi se osiguralo brzo formiranje novih zakonodavnih i izvršnih vlasti na svim razinama vlasti u skladu sa zakonom propisanim rokovima.
6. Odlučno će raditi na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije o zahtjevu zemlje za članstvo u EU, kako bi se napredovalo na putu prema EU i odgovorilo na težnje građana.
7. U tom kontekstu, nastojat će hitno i najkasnije u roku od šest mjeseci od formiranja svih tijela donijeti:
8. Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV) i Zakon o sudovima;
9. Zakon o sprječavanju sukoba interesa;
10. Zakon o javnim nabavkama;
11. izborne reforme i one ograničene ustavne reforme koje su potrebne kako bi se osigurala puna usklađenost s presudama Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, preporukama Venecijanske komisije i preporukama OSCE/ODIHR-a i GRECO-a;
12. mjere za potpunu obnovu redovnog političkog dijaloga s EU, uključujući kroz strukture Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i poduzimanje svih potrebnih koraka kako bi zemlja imala koristi od EU fondova u okviru Instrumenata za pretpristupnu pomoć (IPA III), uključujući pravodobnu ratifikaciju financijskog okvira i Sporazum o partnerstvu.
13. Nadalje, s ciljem da Bosna i Hercegovina ostvari kritičnu masu reformi i odlučno napreduje na svom putu prema EU, pristaju poduzeti sljedeće korake:
14. osigurati potpuno funkcioniranje institucija na razini Bosne i Hercegovine i osigurati da se odluke u skladu s nadležnostima na razini Bosne i Hercegovine donose na toj razini, te poduzeti konstruktivan dijalog nakon izbora o temeljnim pitanjima koja se tiču funkcioniranja zemlje, uključujući usvajanje strategije na razini cijele države u područjima podijeljenih nadležnosti, u skladu s ključnim prioritetom koji zahtijeva osiguranje pravne sigurnosti u raspodjeli nadležnosti među razinama vlasti;
15. ojačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, uključujući osiguravanjem da tijela za provedbu zakona i pravosuđe mogu djelovati neovisno i imati sva potrebna sredstva za uspostavljanje rezultata proaktivnih istraga, potvrđenih optužnica, krivičnih progona i pravomoćnih osuda, uključujući one na visokom nivou.
16. kretati se ka poboljšanju cjelokupnog funkcioniranja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe.
17. nastaviti usklađivanje Bosne i Hercegovine sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući provedbu i suradnju u područjima obuhvaćenim Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, u skladu s člankom 10. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
18. Predani su poduzeti konkretne korake za promoviranje okruženja pogodnog za pomirenje u cilju prevladavanja naslijeđa rata, u skladu s ključnim prioritetima i Zajedničkom izjavom članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u povodu 25. godišnjice Daytonskog mirovnog sporazuma.
19. Pozdravljaju aktivnu podršku EU i olakšavanje dijaloga, izgradnju povjerenja i povjerenja za završetak gore navedenih radnji.
Izjavu prihvaćaju: Petar Đokić (SP), Milorad Dodik (SNSD, i član Predsjedništva BiH), Šefik Džaferović (SDA, predsjedavajući Predsjedništva BiH), Edin Forto (NS), Bakir Izetbegović (SDA), Elmedin Konaković (NiP), Željko Komšić (DF, član Predsjedništva BiH), Nermin Nikšić (SDP), Nermin Ogrešević (NES), Elzina Pirić (PDA), Senad Šepić (NB), Nenad Stevandić (US).
/desk/