Na 77. sjednici Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je govor. Poručio je da se posljedice ruske agresije “osjećaju globalno” i zato je mora osuditi cijeli svijet. Podsjetio je i na to da smo se i mi u Domovinskom ratu branili od agresije.
Na East Riveru hrvatski premijer Andrej Plenković sastao se s glavnim tajnikom Ujedinjenih naroda Antoniom Guterresom, a zatim je održao govor. Osudio je rusku invaziju na Ukrajinu, izvješćuje HRT.
Plenković je rekao u petak na Općoj skupštini UN-a da se posljedice ruske agresije “osjećaju globalno” i da veća međunarodna suradnja nema alternative.
“Ruska agresija nad Ukrajinom uzrokovala je ljudsku patnju, migrantske tokove, razaranje infrastrukture i ratne zločine, rekao je uvodno Plenković, dodavši da su djelomična mobilizacija u Rusiji, sporni referendumi na teritoriju Ukrajine i nuklearna prijetnja još jedna prijetnja eskalaciji “već neviđene krize”. Dok Ukrajinci pate i brane svoje domove, posljedice ruske agresije se osjećaju globalno i zato ih mora osuditi cijeli svijet, istaknuo je premijer.
Podsjetio je da je Hrvatska prije tri desetljeća bila žrtva agresije, da je gotovo trećina teritorija bila okupirana i da je imala embargo na uvoz oružja.
“Hrvatski narod zna što znači biti napadnut i što je bilo potrebno da obrane svoju domovinu”, rekao je Plenković.
Pomoć Ukrajini
“Osnažena tim iskustvom, Hrvatska je danas izvoznik mira i stabilnosti, u svjetskom vrhu donatora organa, popularno turističko odredište i zemlja koja proizvodi najbrže električne automobile u svijetu. Hrvatska je, poučena svojim iskustvom, iskazala Ukrajini “političku, humanitarnu, ekonomsku i vojnu solidarnost”, rekao je.
Podsjetio je da će Zagreb u listopadu biti domaćin prvog parlamentarnog summita Krimske platforme te da Hrvatska ostaje predana “jačanju demokracije”.
“Na raskrižju demokracije i autokracije, naš izbor treba ostati jasan”, poručio je.
Naš svijet se trajno promijenio. Hrvatski narod zna što znači biti napadnut te je pružio snažnu pomoć #Ukraine. U novim okolnostima međunarodna suradnja nema alternative. Moramo se ujediniti u poštivanju međunarodnog prava, kao i u pronalasku globalnih rješenja za krize. #UNGA77 pic.twitter.com/gNyujxBKu8
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) September 23, 2022
Energetska, klimatska kriza
Premijer je upozorio da je rat u Ukrajini “radikalno promijenio ne samo sigurnosnu, već i energetsku arhitekturu Europe i prijeti globalnoj sigurnosti hrane”.
“Ne smijemo biti taoci hrane i energije koje svi trebamo”, istaknuo je.
Dodao je da Hrvatska na regionalnoj razini pridonosi energetskoj sigurnosti. Vlada je najavila povećanje kapaciteta LNG terminala na Krku s 2,9 milijardi kubičnih metara plina na 6,1 milijardi.
Istovremeno, Hrvatska ulaže u obnovljivu energiju.
“Gotovo polovica proizvedene električne energije dolazi iz obnovljivih izvora”, rekao je Plenković.
Jedan posto najbogatijih zemalja u svijetu odgovorno je za 15 posto štetnih emisija, što premijer smatra neprihvatljivim i nepoštenim.
“Oni koji najviše zagađuju trebaju uložiti najviše napora (u borbi protiv klimatskih promjena)”, naveo je.
Premijer je dodao da unatoč aktualnim krizama svijet treba ostati predan ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma i da se suradnja u odgovoru na klimatsku krizu treba pojačati na “nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini”.
Nadalje, Plenković je podsjetio da Hrvatska skoro ulazi u eurozonu i šengenski prostor i time “osnažuje svoju poziciju”.
Pozvao Schmidta da upotrijebi bonske ovlasti
Premijer najmlađe članice EU-a govorio je o jugoistočnoj Europi te posebno na BiH.
“Stabilnost i demokratski razvoj regije nije samo u hrvatskom, već i u europskom interesu”, rekao je Plenković.
Dodao je da je Hrvatskoj “stabilnost Bosne i Hercegovine od posebne važnosti”. “Želimo vidjeti prosperitetnu i funkcionalnu BiH”, rekao je premijer, dodavši da je, u svjetlu rata u Ukrajini, važno poštovati Dejtonski sporazum.
Plenković je pozvao Visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta da upotrijebi svoje ovlasti “pošto su bošnjački lideri javno priznali da nemaju istinske namjere postići dogovor s hrvatskim liderima u BiH glede izborne reforme”.
“Jedini način je da Visoki predstavnik djeluje i iskoristi svoje bonske ovlasti, rekao je Plenković, kako bi se osigurala legitimna zastupljenost Hrvata u BiH. Hrvati u BiH ne traže usluge, samo jednakost, naglasio je.
Plenković je zaključno poručio da “dugujemo budućim generacijama da budemo na pravoj strani povijesti i stojimo uz Ukrajinu u njezinoj borbi za vlastitu egzistenciju”.
Dodao je da je “potrebno globalno rješenje za cijenu plina te za osiguranje stabilne energetske tranzicije”.
“Naš se svijet trajno promijenio. U novim okolnostima, veća međunarodna suradnja nema alternativu (…) Pristup demokracija u međunarodnim odnosima je kooperativan, pristup autoritarnih režima je konfliktan”, rekao je Plenković.
/Desk/