Austrija i Njemačka uvele su sankcije za najviše dužnosnike iz RS-a, a iz Velike Britanije i Švedske stižu slične najave. Hrvatska to neće učiniti. To je potvrdio hrvatski premijer Andrej Plenković, piše Deutsche Welle.
Nakon što su prošli tjedan ministrica vanjskih poslova Austrije Beate Meinl Reisinger i njemačka državna ministrica za Europu i klimu dr. Anna Lührmann razgovarale na sastanku u Sarajevu o situaciji i ustavoj krizi u BiH, najavile su sankcije za najviše dužnosnike tog bh entiteta.
Hrvatski premijer Andrej Plenković iznio je razloge zašto Hrvatska neće nametati sankcije visokim dužnosnicima vlasti u RS-u, ali i zašto sumnja da će to učiniti EU.
Plenković o (ne)uvođenju sankcija: “Mi smo prvi susjedi”
On je, na pitanje Deutsche Wellea postoje li ideje o sankcijama i od strane Hrvatske za dužnosnike RS-a, kazao:
“Čini mi se da inicijativa za usvajanje sankcija na razini EU-a neće proći. Iz svega što pratimo, u smislu pozicija država članica, to nije realno. Što se tiče Hrvatske, mi nismo u istoj poziciji kao zemlje koje nisu prvi susjedi. Mi smo prvi susjedi”, rekao je hrvatski premijer nakon sinošnjeg sastanka s predsjednikom HDZ BiH Draganom Čovićem u Mostaru.
Plenković je odnose s BiH, s kojom Hrvatska ima 4,2 milijarde trgovinske razmjene, pojasnio zemljopisno-politički: “Banja Luka je doslovno od Zagreba sat i 45 minuta i s te strane želimo slati umirujuće poruke koje će ohrabrivati dijalog i vraćati stvari na pravo mjesto. To znači da se među političkim strankama i institucijama BiH nalaze rješenja za budućnost zemlje”.
On smatra kako uvođenje sankcija nije dobro jer bi to povećalo političke napetosti u BiH. To bi dovelo i do slabije funkcionalnosti i lošije ekonomsko-socijalne pozicije bh građana kao i dodatnog usporavanja EU puta.
“Želimo suprotno za BiH. U ovakvim globalnim krizama kakve živimo danas, BIH će biti puno sigurnija i njeni građani će biti puno mirniji ako ubrzaju ritam približavanja EU”, poručio je hrvatski premijer uz inzistiranje na “vraćanju na ustavne okvire”.
Pri tom je izričito naveo kako aktualna Komisija predsjednice Ursule von der Leyen ima ambiciju da se po pitanju procesa proširenja naprave veći iskoraci nego prije.
“To znači i ako bude moguće, da se barem do kraja madata, krajem 2029. godine, dogodi proširenje”, rekao je hrvatski premijer objašnjavajući zašto Hrvatska nije sklona uvođenju sankcija dužnosnicima iz RS-a.
Dragan Čović i Andrej Plenković u Mostaru.
„Koalicija voljnih”
S druge strane, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, u intervjuu za austrijski Kurier o austrijsko-njemačkim sankcijama kaže kako znače “jako puno”.
“To je pravi problem za Dodika, jer je Beč volio koristiti kao mjesto sastanaka za razne susrete. Izuzev toga, simbolična vrijednost tog poteza je velika. I Njemačka je najavila sličnu zabranu. Ovdje vidim početak nove ‘koalicije voljnih’“.
Na tvrdnju Kuriera kako bi sankcije morale obuhvatiti i mrežu poduzeća povezanih s Dodikom u inozemstvu koju je Schmidt spomenuo, te kako je u SAD-u, primjerice, zabranjeno sarađivati s poduzećima povezanim s njim.
“U nekim zemljama EU, pa i u Austriji, postoje pravne zapreke za to. Upravo radim na pronalaženju rješenja”, zaključio je Schmidt.
Njemačko-austrijski razlozi za ‘mjere’
Njemačka državna ministrica za Europu i klimu dr. Anna Lührmann i ministrica vanjskih poslovaAustrije Beate Meinl Reisinger poslale su jasne poruke zašto su granice njihovih zemalja zatvorene za najviše dužnosnike RS-a.
“Napadi na ustavnu cjelovitost BiH od vodećih političara iz RS, koji svjesno slabe državu, neprihvatljivi su i predstavljaju opasnost za sigurnost i stabilnost BiH i cijele regije. Oni blokiraju daljnji proces pristupanja EU i dovode u opasnost budućnost zemlje u EU“, obrazlažile su ovaj korak Meinl-Reisiger i Lührmann u zajedničkom priopćenju koje je objavilo njemačko veleposlanstvo u BiH.
To znači kako za trojicu najodgovornijih političara iz RS, entitetskom predsjedniku Miloradu Dodiku, predsjedniku Narodne Skupštine RS (NSRS) Nenadu Stevandiću te predsjedniku Vlade RS Radovanu Viškoviću, nema putovanja u Austriju i Njemačku.
No, uskoro je uslijedila nevjerojatna reakcija i diplomatski skandal: brza odluka Vlade RS-a o nepoželjnosti njemačke ministrice Lührmann na području RS-a te njeno “policijsko ispraćanje”s područja tog entiteta gdje se trebala sastati sa oporbenim strankama.
“Njemačka ministrica je ispraćena s poštovanjem i napomenom da je uvrijedila našu zemlju”, rekao je Stevandić, dok je Lührmann javno posvjedočila kako je doživjela ozbiljne prijetnje.
Ali, razmatranja o uvođenju dodatnih sankcija za Dodika i neke od najviših dužnosnika RS-a zbog antiustavnog djelovanja najavljuju i dodatno Velika Britanija i Švedska. Ostaje za vidjeti kako će se po tom pitanju postaviti ostale zemlje članice s obzirom da Mađarska blokira odluku o uvođenju sankcija na razini EU-a.
Europski zastupnici godinama s inicijativom za sankcioniranje Dodika
Već duže vrijeme pojedini zastupnici u Europskom parlamentu traže sankcije za Dodika, a među njima se ističe nizozemska europarlamentarka Tineke Strik.
“Ne možemo više dopustiti da drski secesionist i njegovi sljedbenici sustavno potkopavaju Bosnu i Hercegovinu”, istaknula je grupa eurozastupnika u zajedničkoj izjavi iz srpnja 2023. godine.
„Vjerodostojnost EU je u pitanju. S obzirom na ozbiljnost situacije u BiH,EU se ne može samo verbalno složiti s odlukama visokog predstavnika. Treba ga podržati konkretnim vlastitim inicijativama”, naveli su tada.
I u veljači 2022. glasalo se o podršci amandmanu za zahtjev prema Vijeću EU da se, tada Dodiku kao srpskom članu Predsjedništva BiH i predsjedniku vladajućeg SNSD-a i njegovim suradnicima uvedu sankcije. Pojedini hrvatski europarlamentarci isticali su kako „nije vrijeme za sankcije” ili da su one „kontraproduktivne”.
Tada je predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović izjavio kako je “svatko tko u Vijeću EU glasa za to da se Miloradu Dodiku nametnu sankcije za njega izdajnik”, kazavši da “u BiH od Dodika ima puno gorih”. Sada je BiH tu gdje jest – u najvećoj političkoj krizi do sada, piše DW.
/Republika/