Izvjestitelj Europskog parlamenta za zemlje Zapadnog Balkana Tonino Picula vjeruje kako će predsjedanje Hrvatske Europskim vijećem i samit u Zagrebu dati nove perspektive proširenja EU.
”Nadam se da će samit u Zagrebu u svibnju biti ta velika prilika da EU ojača svoja jamstva prema zapadnom Balkanu i da će i bolja atmosfera biti dodatni zamah politici proširenja”, kaže Tonino Picula za DW.
Europski parlament je u okviru diskusije o promjeni metodologije procesa pristupanja Uniji, a uoči samita EU Zapadni Balkan u Zagrebu, imenovao europskog zastupnika iz redova hrvatskih socijaldemokrata Tonina Piculu za izvjestitelja za preporuke o Zapadnom Balkanu. U Bruxellesu se odluka tumači željom konkretizirati stav i ojačati ulogu Europskog parlamenta u raspravi o politici proširenja EU u. Ta rasprava se posljednjih mjeseci intenzivno vodi među zemljama članicama, ali u njoj sudjeluje i Europska komisija i Vijeće, piše Deutsche Welle.
”Uoči samita u Zagrebu u svibnju 2020. radim na setu preporuka koje će sadržavati objektivni pregled evolucije i rezultata metodologije trenutnog sustava pregovaranja. U dokument ću integrirati i nove prijedloge koji bi trebali doprinijeti novom zamahu sad usporene politike proširenja EU u trećoj deceniji 21. stoljeća”, objašnjava Picula.
On namjerava razgovarati sa većim brojem predstavnika različitih institucija, organizacija i političkih opcija odnosno u suradnji kako sa kritičarima, tako i sa onima koji podržavaju politiku pristupanja. Istovremeno iz Bruxellesa pozivaju sve sudionike zadržati pažnju na Zapadnom Balkanu i pomoći pripremi zagrebačkog samita koji i tamo smatraju kako će biti odlučujući u davanje odgovora na sva problematična pitanja politike proširenja.
Macron je blokirao, ali i – pomogao
Picula smatra kako je francuski predsjednik Emmanuel Macron ”napravio grešku” blokiranjem pristupnih pregovora Tirane i Skoplja, ali da je ujedno i ”postigao neplanirano”: uspio je pažnju Europske unije vratiti pitanju proširenja. Jer od trenutka ”francuske blokade” pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom gdje je to uvjetovao reformom čitavog procesa pristupanja, sve najznačajnije institucije i najviši dužnosnici Europske unije su podržali europsku perspektivu Zapadnog Balkana. ”Ta europska perspektiva je snažan alat za stabilizaciju ove regije koja je u proteklih tridesetak godina preživjela čak pet ratova”, kaže Picula.
Pored nove predsjednice Europske komisije Ursule von der Layen, novog šefa diplomacije EU Josepa Borrella i povjerenika za proširenje Olivera Varhelyia koji su se već na početku svojih mandata jasno založili za nastavak procesa integracije zemlja regije Zapadnog Balkana u Europsku uniju, Tonino Picula ističe i nekih članica EU: „Važnosti politike proširenja svjesne su velike članice Unije poput Njemačke i Italije, ali i manje, kao što je Austrija koje su sve desetljećima gospodarski prisutne u regiji, daleko prije posljednje tranzicije s kraja osamdesetih. To su sve zemlje koje su uložile veliki politički, gospodarski i simbolički kapital u proširenje. Vjerujem kako unutarnjopolitičke računice francuskog predsjednika Macrona neće odjednom promijeniti njihov fokus”, smatra Picula.
Ne mijenjati pravila tijekom igre
Kada je riječ o novim načelima pristupanja o kojima bi se članice trebale dogovoriti tijekom 2020. godine i možda već i prije sastanka u Zagrebu, Picula upozorava kako nije pošteno potpuno mijenjati pravila dok igra već traje: ”Kad je riječ o Srbiji i Crnoj Gori, najvažnije je reći da se započeti procesi pregovaranja o pristupanju sa zemljama kandidatima za članstvo u EU nastavljaju po istim pravilima prema kojima su i otvoreni.” Isto tako se, kao izvjestitelj EP za Crnu Goru nada kako će se toj zemlji ”priznati sve postignuto” i da će Podgorica uspjeti zaključiti pregovore tijekom njegovog mandata.
”Kako sam već ranije više puta istaknuo, Sjeverna Makedonija i Albanija zaslužile su otvaranje pregovora”, podsjeća Picula. Procjenjuje kako je potpisivanje Prespanskog sporazuma i njegova ratifikacija bila ”politička operacija visokog rizika” u kojoj su vlade Skopja i Atene dugoročnu stabilnost u ovom dijelu Europe stavile iznad svojim kratkoročnim koristima. Prema njegovim riječima u pitanju je ”povijesni iskorak i pravi državnički potez” koji je omogućio razrješenje spora koji je trajao dugih 27 godina i Sjevernoj Makedoniji konačno otvorio put prema Europskoj uniji i NATO-u. ”Zbog svega toga je i pitanje je vjerodostojnosti Europske unije da im se pristup omogući pod onim uvjetima pod kojima su proces započele”, zaključuje Picula.
Ipak, promjene u postupku pristupa su potrebne i Picula tu na prvom mjestu navodi ocjenjivanje i napredak zemalja kandidata na temelju individualnih zasluga i postignuća.
(Izvor: DW)