“Hrvati u BiH će još dugo, možda i nepovratno, osjećati posljedice jedne pogrešne politike koju je Zagreb prema toj zemlji vodio devedesetih godina prošlog stoljeća. Mislim da je dosljedna federalizacija BiH princip koji jedini može dugoročno osigurati ustavni balans, političku stabilnost pa i ekonomski prosperitet te države. Kao zastupnik u Europskom parlamentu u više sam navrata uspijevao takvu perspektivu ugraditi u rezolucije Parlamenta o BiH”, izjavio je Tonino Picula, hrvatski eurozastupnik, u intervjuu za Dnevnik.ba.
Tonino Picula, hrvatski eurozastupnik (SDP), kazao je, između ostaloga, kako se nada da će novoizabrani hrvatski predsjednik Zoran Milanović “posvetiti potrebnu pozornost BiH, gdje je dolazio i u svom premijerskom mandatu, da će djelovati konstruktivno i biti znatno aktivniji i obzirniji nego njegova prethodnica”, koja je kako je kazao, “nažalost, vodila jednu nekonzistentnu, površnu i često konfliktnu politiku” sa 2puno gesti i najava neke politike ali vrlo malopoteza za pamćenje”.
“S protokom svog mandata predsjednica je više vrata u BiH zatvarala nego otvarala”, ocijenio je Picula.
Odgovarajui na pitanje postoji li u Hrvatskoj opći konsenzus o hrvatskom pitanju u BiH koje je iznad svih stranačkih i ideoloških podjela, Picula je kazao:”Mislim da u Hrvatskoj postoji konsenzus o važnosti hrvatskog pitanja u BiH, ali se razilazimo u tome kako se prema njemu odnositi, kako ga i s kim rješavati. Sa stajališta socijaldemokracije, naše temeljno načelo je da branimo vladavinu prava, politički marginalizirane i društveno diskriminiranije, a Hrvati u BiH, kao najmanji konstitutivni narod, u jednom konfuznom sustavu, zaslužuju potporu u ostvarivanju svojih prava”
Rekao je i da je moguće da se hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije iskoristi u kontekstu aktualizacije statusa, prava i položaja Hrvata u BiH.
“Moguće je otvoriti, u sklopu rasprave o budućnosti metodologije pregovaračkog procesa i same politike proširenja, i raspravu o općoj situaciji u BiH koja se, ovakva kakva je danas, evidentno sve više udaljava od sve zahtjevnijih kriterija za priključivanje EU. Takva rasprava bi, naravno, bila besmislena bez ozbiljne analize statusa, prava i položaja Hrvata u BiH kao jednog od sve užih grla Daytonskog poretka”, rekao je on.
Ove se godine navršava 25. obljetnica potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Kakvu budućnost ima BiH? Je li nužan Dayton 2? Kako uopće vidite rješenje bosanskog gordijskog čvora?
Govoreći o mogućnosti za ‘Dayton2’ i budućnosti BiH, Picula je kazao: “Nekom površnom analogijom mogli bi pretpostaviti kako je 25 godina od okončanja rata dovoljno da i u BiH dođe do svojevrsnog ‘detanta’ između sukobljenih strana kao što je to bio slučaj na globalnom planu nakon Drugog svjetskog rata. Nažalost, još se ne vidi kako zamijeniti Dayton sustavom primjerenijim jednoj složenoj zajednici koja će biti efikasnije povezana vlastitim različitostima. Ni postupna europeizacija neposrednog susjedstva BiH nije za sada doprinijela višoj razini povjerenja u zemlji. Ipak, neka nova međunarodna konferencija o BiH ovog trenutka nije izgledna, a vjerojatno ni potrebna. Osobno držim da treba tragati za rješenjima koja će primjerenije poštovati i građanska i prava nacionalnih kolektiviteta. A koliko je to moguće bez npr. korekcije izbornog zakonodavstva, bez implementacije presuda domaćih i međunarodnih sudova, prosudite sami”.
Komentirajući bošnjačku i srpsku politiku u BiH i moguće rješenje za BiH Picula je ocijenio:
“Srpski refleks za dominacijom, koji je uništio dvije zajedničke južnoslavenske države, namiren je u BiH uspostavom Republike Srpske dok izrazita bošnjačka etnička većina u Federaciji BiH varira slične mehanizme nametanja svoje političke volje. S druge strane, Hrvati u BiH će još dugo, možda i nepovratno, osjećati posljedice jedne pogrešne politike koju je Zagreb prema toj zemlji vodio devedesetih godina prošlog stoljeća. Mislim da je dosljedna federalizacija BiH princip koji jedini može dugoročno osigurati ustavni balans, političku stabilnost pa i ekonomski prosperitet te države. Kao zastupnik u Europskom parlamentu u više sam navrata uspijevao takvu perspektivu ugraditi u rezolucije Parlamenta o BiH”.
Ovaj hrvatski europarlamentarac ocijeno je za je najveća zapreka BiH u euro-integracijama oni čimbenici kojima ustavnopravna prilagodba države nikako ne odgovara.
“Takve bi ih adaptacije na norme suvremenih europskih društava lišile temelja njihove političke i materijalne ekskluzivnosti. U mnogim državama različite veto skupine su sposobne prolongirati pa i odbacivati važne i neophodne promjene. Ali u BiH, nažalost, cijeli je sustav prilagođen policentričnim klijentelističkim interesima. Takvu je strukturu vrlo teško mijenjati zbog nedostatka primarnog konsenzusa o smislu i viziji političke zajednice”, rekao je Picula za Dnevnik.ba.
Intervju u cijelosti možete pročitati OVDJE.
/Republikainfo.com/