Karta političkog rizika, čiji je cilj informirati britanska osiguravajuća društva o sigurnosti poslovanja u pojedenim zemljama, ocjenjuje da je rizik u Srbiji poveći (medium high). Ista procjena vrijedi i za BiH, dok je Crna Gora dobila nešto blažu, osrednju (medium) ocjenu, prenosi Index.hr.
Pozitivan učinak pregovora o pristupanju EU za Srbiju i BiH
“Srbija ima umjereno visoku razinu političkog rizika. Početak sporog napredovanja prema pristupanju EU bi trebao popraviti političke, ekonomske i regulatorne rizike. Srbija ima visok i rastući javni dug, s kojim bi joj mogao pomoći MMF,” piše u izvješću uz napomenu da je mala vjerojatnost da će se sukob u Ukrajini preliti u Srbiju i da je nacija podložna “poremećajima u opskrbi” zbog loše transportne infrastrukture.
Prema procjeni analitičara, pregovori o pristupanju EU će pomoći suzbijanju korupcije i reformama u BiH čije su institucije u takvoj mjeri nefunkcionalne da zemlja zaslužuje ocjenu o umjereno pojačanom političkom riziku. “Iako sektaške podjele ostaju, opada rizik od političkog nasilja. Vlada je slaba i u nemogućnosti da odgovori na šokove, dok poduzetnička klima ostaje restriktivna, reflektirajući uplitanje vlasti i slabe zakone o imovini; infrastruktura je posebno slaba.”
Malo dobrih vijesti
Blooomberg ističe da iz globalne perspektive nema dobrih vijesti. Samo sedam od 73 zemlje u razvoju je umanjilo politički rizik u odnosu na prošlu godinu, a čak i među njima postoji puno prostora za napredak. Situacija se pogoršala u 12 zemalja, uključujući Libiju, Haiti i Pakistan.
“Posljednjih 12 mjeseci je bilo katastrofalno kad govorimo o riziku u zemljama,” rekao je Curtis Ingram zadužen za procjenu geopolitičke situacije. Gotovo kao da se otvorio “zrakoprazni prostor u kojeg je ušlo puno loših činitelja,” na istoku Ukrajine, Krimu, Nigeriji, Iraku i drugdje.
Aon u partnerstvu s institutom Roubini Global Economics kojeg je utemeljio ekonomist Nouriel Roubini poznat po svojim “zlokobnim” predviđanjima o krahu globalne eknomije, koristi niz indikatora u svojim istraživanjima, uključujući tržište novca i kapitala, zakone i regulacije, političku klimu i nasilje. Redovito godišnje izvješće obuhvaća isključivo zemlje u razvoju, a kao najveća geopolitička žarišta navodi IS i Rusiju.
Ruska sjena nad regijom
Niske cijene nafte i međunarodne sankcije uvedene zbog sukoba u Ukrajini uzimaju danak ruskoj ekonomiji. Nestabilnost u Rusiji će “nastaviti bacati sjenu nad regijom,” ocjenjuju u izvješću uz projekciju kontinuiranih nedaća za ruske trgovinske partnere Bjelorusiju i Kazahstan. Prema istraživačima, “zamrznuti konflikt i nastavak sankcija” se neće riješiti u mjesecima koji dolaze.
Nafta i druge sirovine
Rusija, Venezuela i Iran ponajviše trpe zbog pada cijena nafte, što je problem i za manje zemlje poput Uzbekistana i Turkmenistana čije su ekonomije izložene vanjskom šoku. Uz projekciju daljnjih nevolja za ekonomije temeljene na prirodnim resursima, istraživanje navodi da će posljedice pada cijene energenata osjetiti i zemlje u Africi, posebice Angola, Kamerun, Kongo i Nigerija gdje se očekuje pad cijene rada i rezanje troškova.
Konflikt i nasilje
Nasilje koje provodi Islamska države u Siriji i Iraku, odnosno Boko Haram u Nigeriji predstavljaju najveće prijetnje regionalnoj stabilnosti. Porozne granice i nezrele civilne institucije na Bliskom istoku i u Africi pogoduju nasilju, ocjenjuju u izvješću.
Kamatne stope
Istraživanje sugerira da će čak i skroman rast kamatnih stopa kojeg je najavila američka središnja banka (FED) pojačati globalno natjecanje za kapitalom i posljedično poskupjeti servisiranje vanjskih dugova.
Bliski istok i Sjeverna Afrika
Zemlje poput Egipta, Tunisa i Maroka imaju priliku profitirati od niskih cijena nafte, ali ih u tome sprječavaju rastući sigurnosni rizici i “zrakoprazni prostor” u Iraku, Libiji i Siriji, piše u izvješću čiji sadržaj prenosi Bloomberg.
