El Niño posljednjih mjeseci jača i već znatno utječe na vremenske obrasce diljem svijeta. Od razornih požara u Indoneziji do snažnih uragana u Tihom oceanu, ovaj klimatski fenomen pridonosi promjenama koje povećavaju rizik od suša, poplava i toplinskih valova.
Zemlje poput Indonezije, Indije i Sjedinjenih Američkih Država već se suočavaju s vremenskim ekstremima koji su u skladu s očekivanim posljedicama El Niña.
Prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji, očekuje se da će se ovaj El Niño dodatno pojačati i zadržati najmanje do 2027. godine.
U nastavku donosimo pet načina na koje se njegov utjecaj već osjeća diljem planeta.
1. Indonezija se suočava s najgorom sezonom šumskih požara od 2015. godine
Indonezija je jedna od zemalja koje tijekom godina obilježenih pojavom El Niña često bilježe više temperature i sušnije uvjete. Ove godine suočava se s najgorom sezonom šumskih i drugih požara još od 2015. godine.
Od početka siječnja izgorjelo je najmanje 895.657 hektara zemljišta, što je gotovo šest puta više od površine šireg područja Londona. Riječ je o više nego dvostruko većoj opožarenoj površini u usporedbi s prošlom godinom, kada El Niño nije imao takav utjecaj.
Posljedice požara osjećaju se u svakodnevnom životu stanovništva. U pojedinim područjima zatvaraju se škole, dok bolnice bilježe porast broja pacijenata.
Milijuni stanovnika Sumatre i Kalimantana izloženi su otrovnom dimu i zagađenju zraka. Procjenjuje se da je oko 175.000 ljudi pretrpjelo respiratorne tegobe povezane s dimom.
Među oboljelima je više od 40.000 slučajeva koji uključuju malu djecu i kreću se od kašlja do bronhitisa i ozbiljnijih bolesti, poput upale pluća.
Ovaj primjer pokazuje kako dugotrajna suša i visoke temperature mogu pogoršati posljedice požara, ugroziti javno zdravlje i otežati svakodnevni život milijunima ljudi.
2. Istočni Pacifik bilježi iznimno aktivnu sezonu uragana
Dok Indonezija gori, istočni dio Tihog oceana bilježi vrlo aktivnu sezonu uragana.
Do sada su zabilježene 22 imenovane oluje, uključujući 12 uragana, od kojih je deset bilo velikih uragana. Taj je broj već premašio ono što bi se očekivalo tijekom cijele prosječne sezone, iako su do njezina završetka ostala još dva mjeseca.
El Niño pogoduje razvoju snažnih oluja u istočnom Pacifiku jer je povezan s višim temperaturama oceana i slabijim vjetrovima u višim slojevima atmosfere. Takvi uvjeti omogućuju olujama da lakše jačaju.
Jedan od primjera je uragan Polo, koji je doživio brzo jačanje i proizveo udare vjetra od približno 285 kilometara na sat. Energiju je crpio iz iznimno toplih oceanskih voda.
Polo je bio jedan od tri uragana koji su istodobno djelovali u istom oceanskom području, zajedno s uraganima Odalys i Nolo.
Slična situacija dogodila se i u rujnu, kada su istodobno zabilježeni uragani Lowell, Karina i Marie u središnjem i istočnom Pacifiku.
Prije ove godine posljednji put su tri pacifička uragana istodobno zabilježena 2015. godine.
3. Sezona uragana u Atlantiku neobično je mirna
Dok se istočni Pacifik suočava s velikim brojem snažnih oluja, Atlantski ocean bilježi neuobičajeno mirnu sezonu uragana.
El Niño obično povećava smicanje vjetra u sjevernom Atlantiku. Riječ je o promjeni brzine ili smjera vjetra s visinom, koja može poremetiti strukturu oluja i otežati njihov razvoj.
Do sada je zabilježen samo jedan uragan koji je stigao do kopna – Isaias, koji je pogodio područje Floride i Alabame.
Prema izvješću BBC-ja, riječ je o uraganu koji se najkasnije formirao u satelitskom razdoblju praćenja, koje počinje šezdesetih godina prošlog stoljeća. Prethodni rekord zabilježen je 11. rujna 2002. i 2013. godine.
U prosječnoj sezoni do ovog bi trenutka bilo zabilježeno približno deset imenovanih tropskih oluja, pet uragana i dva velika uragana.
Ove godine zabilježeno je samo osam tropskih oluja: Arthur, Bertha, Cristobal, Dolly, Edouard, Fay, Gonzalo i Hanna.
Takav kontrast između Pacifika i Atlantika pokazuje da El Niño ne djeluje jednako na sve regije. Njegov utjecaj ovisi o lokalnim i regionalnim atmosferskim uvjetima.
4. Slabije monsunske kiše ugrožavaju poljoprivredu u Indiji
El Niño je povezan i sa smanjenom količinom monsunskih oborina u Indiji, gdje su ovogodišnje kiše bile 13 posto ispod prosjeka.
Iako indijski meteorološki zavod takav rezultat još uvijek može svrstati u normalne granice, prosječna vrijednost prikriva velike razlike među pojedinim dijelovima zemlje.
Središnja Indija zabilježila je približno uobičajenu količinu oborina, dok su istočni i sjeveroistočni dijelovi zemlje bili oko 26 posto sušniji od prosjeka. Južne indijske savezne države zabilježile su 24 posto manje oborina od očekivanog.
Problem nije samo u ukupnoj količini kiše nego i u njezinoj raspodjeli.
Umjesto ravnomjernih monsunskih kiša, na koje se poljoprivreda tradicionalno oslanja, izmjenjivala su se duga sušna razdoblja i epizode obilnih oborina.
Takvi uvjeti povećavaju neizvjesnost za poljoprivrednike, otežavaju planiranje sjetve i navodnjavanja te mogu smanjiti prinose usjeva.
Ipak, znanstvenici upozoravaju da El Niño nije nužno jedini uzrok slabijeg monsuna. Na indijske vremenske prilike utječe više različitih atmosferskih i oceanskih procesa.
5. Snažni tajfuni pogađaju istočnu Kinu i Japan
Zapadnije u Tihom oceanu također je zabilježena vrlo aktivna sezona tropskih ciklona.
Oluje poput Maysaka i Dujuana donijele su dijelovima istočne Kine i Japana obilne oborine, poplave i klizišta.
Prema Japanskoj meteorološkoj agenciji, u zapadnom Tihom oceanu ove sezone formiralo se deset tropskih ciklona, što je najveći broj za isto razdoblje od 1966. godine.
Tijekom El Niña promjene temperature u Tihom oceanu utječu na obrasce vjetra i područja u kojima nastaju tropski cikloni. Oluje se često formiraju istočnije nego inače, što može povećati udaljenost koju prelaze iznad toplih oceanskih voda.
Dulji boravak nad toplim morem može im omogućiti da prikupe dodatnu energiju i postanu snažniji tajfuni prije nego što pogode kopno.
Znanstvenici stoga upozoravaju da bi se do kraja godine mogli razviti dodatni tajfuni, uz mogućnost novih posljedica za Japan i istočnu Kinu.
El Niño mijenja vremenske obrasce na globalnoj razini
Ovogodišnja zbivanja pokazuju da El Niño može imati vrlo različite posljedice, ovisno o dijelu svijeta.
U jednim regijama povezan je s višim temperaturama i sušom, što povećava rizik od požara. U drugima pogoduje snažnijim uraganima i tajfunima, dok pojedine regije bilježe promjene u količini i raspodjeli oborina.
Važno je pritom naglasiti da El Niño nije jedini čimbenik koji određuje vremenske prilike. Na razvoj pojedinačnih oluja, suša i poplava utječu i drugi atmosferski procesi, lokalni uvjeti te dugoročne klimatske promjene.
Zaključak: El Niño je jedan od najvažnijih prirodnih čimbenika koji utječu na globalnu klimu, a njegova aktualna faza već donosi ozbiljne izazove za zdravlje ljudi, poljoprivredu i sigurnost stanovništva. Ako se nastavi pojačavati, pojedine bi se regije do 2027. godine mogle suočiti s dodatnim vremenskim ekstremima.
Praćenje meteoroloških prognoza i pravodobna priprema za suše, požare, poplave i snažne tropske oluje bit će ključni za smanjenje mogućih posljedica.