Sedmi Svjetski medijski summit u organizaciji kineske novinske agencije Xinhua i gradske uprave Pekinga, održanog 7. studenoga, rezultirao je usvajanjem ‘Pekinškog konsenzusa’ – dokumenta koji definira zajedničke smjernice za koordinirano i sigurno korištenje umjetne inteligencije (AI) u globalnim medijima.
Summit pod nazivom ‘Mediji u doba inteligencije: od konsenzusa do akcije’ okupio je oko 500 predstavnika iz otprilike 330 institucija iz 112 zemalja i regija, uključujući medijske organizacije, istraživačke centre, vladine agencije, kao i Ujedinjene narode i druge međunarodne organizacije.
Glavna tema bila je integracija umjetne inteligencije u novinske redakcije, ali i etički izazovi koje ta tehnologija donosi.
Na otvaranju summita u četvrtak bilo je naglašeno da u svijetu u kojem “vidjeti više ne znači nužno i vjerovati”, mediji moraju pronaći načine kako iskoristiti prednosti AI-ja, a da pritom ne ugroze profesionalni kredibilitet i točnost izvještavanja.
Kao izravan odgovor na širenje dezinformacija i kognitivno ratovanje, na summitu su predstavljeni novi alati i istraživanja za verifikaciju digitalnih slika i videosadržaja.
Novinska agencija Xinhua je na samitu demonstrirala praktičnu primjenu naprednih tehnologija lansiranjem prvih bioničkih humanoidnih TV voditelja na svijetu te posebnog AI agenta zasnovanog na njihovom rječniku.
Kineska agencija predstavila je i svoj objedinjeni sistem podataka, ističući da su u novinske operacije integrirali više od 200 pametnih alata koji pomažu novinarima u svim fazama od planiranja priča do distribucije sadržaja u stvarnom vremenu.
Sudionici summita su tokom višednevnih sesija razmatrali ključne podteme, uključujući ulogu AI-ja u širenju dijaloga među civilizacijama, budućnost globalnog upravljanja komunikacijama te medijski doprinos stvaranju sigurnijeg svijeta.
Sudionici su pozvali i na pravedniju i inkluzivniju raspodjelu tehnoloških dostignuća kako bi se smanjio digitalni jaz između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju.
Summit je rezultirao usvajanjem “Pekinškog konsenzusa”, dokumenta koji definira zajedničke smjernice za koordinirano i sigurno korištenje umjetne inteligencije u globalnim medijima.
Potpisnici dokumenta pozivaju na hitan prelazak s teoretskih rasprava na konkretna djela kako bi se umjetna inteligencija sigurno integrirala u novinske redakcije, ali uz strogo očuvanje profesionalnog kredibiliteta i etičkih standarda izvještavanja.
Poseban naglasak stavljen je na zajednički razvoj tehnoloških alata za verifikaciju sadržaja, što se smatra ključnim korakom u borbi protiv lažnih vijesti i manipulacije digitalnim materijalima.
Na kraju, dokument zagovara jačanje dijaloga među civilizacijama i uspostavljanje globalnog okvira upravljanja koji će garantirati da napredne tehnologije služe miru, sigurnosti i općem društvenom razvoju.
Na plenarnom zasjedanju summita u subotu predsjednica Upravnog vijeća HINA-e Majda Tafra-Vlahović govorila je o ulozi umjetne inteligencije u povezivanju civilizacija kroz autentično ljudsko iskustvo.
“Sanjam o tome da vam jednog dana govorim na hrvatskom jeziku malom jeziku kojim govori tek 4,5 milijuna ljudi u mojoj zemlji i diljem svijeta, a da se moje riječi u stvarnom vremenu prevode na više od stotinu jezika. To nas dovodi do same srži naše teme: kako umjetna inteligencija može omogućiti komunikaciju među civilizacijama”, rekla je Tafra-Vlahović.
No, dodala je i da umjetna inteligencija ne može stvoriti autentično ljudsko iskustvo jer, kako je istaknula, sadržaj u potpunosti generiran umjetnom inteligencijom ljudi odmah prepoznaju.
“Nedostaju mu duša i izvornost. Umjetna inteligencija, primjerice, ne može osjetiti tugu, smijeh ili duboku roditeljsku ljubav. Ipak, umjetna inteligencija može biti izvanredan alat. Može izgraditi tehničku infrastrukturu koja nam omogućuje dijeljenje naših jedinstvenih ljudskih iskustava kroz različite kulture i kontinente. Umjetna inteligencija ne bi trebala zamijeniti ljudsko pripovijedanje, ona ga mora osnažiti”, zaključila je Tafra-Vlahović.
/Desk/
