Istraga The New York Timesa otkriva da je Anthropic pokušao uvjeriti savjetnike pape Lava XIV. da ozbiljnije razmotre mogućnost postojanja svijesti kod naprednih modela umjetne inteligencije. Papa, međutim, nije promijenio svoje stajalište.
Papa Lav XIV. odbacio je mogućnost da današnji modeli umjetne inteligencije imaju svijest ili moralni status usporediv s ljudskim, unatoč privatnim nastojanjima predstavnika tehnološke kompanije Anthropic, otkriva istraga The New York Timesa.
Sukob dvaju pogleda kulminirao je uoči predstavljanja prve papine enciklike „Magnifica Humanitas“, posvećene zaštiti ljudske osobe u eri umjetne inteligencije.
Na događaj u Vatikanu bio je pozvan izvršni direktor Anthropica Dario Amodei, no umjesto njega sudjelovao je suosnivač kompanije Christopher Olah. Njegovo sudjelovanje potvrđeno je i u službenim vatikanskim objavama.
Prema navodima sudionika s kojima je razgovarao The New York Times, Olah je nakon čitanja enciklike bio toliko zabrinut zbog njezina kategoričkog odbacivanja mogućnosti strojne svijesti da je razmatrao povlačenje Anthropica iz sudjelovanja na predstavljanju.
On i njegov tim navodno su potom pokušali uvjeriti papine savjetnike da ozbiljnije razmotre mogućnost da napredni modeli umjetne inteligencije jednog dana razviju svijest. Papa, međutim, nije promijenio svoje stajalište.
„Ne prolaze kroz iskustva“
U 99. odlomku enciklike Lav XIV. navodi da takozvane umjetne inteligencije „ne prolaze kroz iskustva, nemaju tijelo, ne osjećaju radost ni bol i ne sazrijevaju kroz odnose“.
Prema njegovu stajalištu, njihovo djelovanje ostaje povezano s obradom podataka i oponašanjem pojedinih funkcija ljudske inteligencije.
Anthropic je tijekom posljednje godine razgovarao s desecima katoličkih, židovskih, evangelističkih, sikhskih i predstavnika drugih vjerskih zajednica. Kompaniju posebno zanimaju pitanja moguće svijesti i moralnog statusa AI modela, kao i mogućnost primjene različitih religijskih etičkih tradicija u oblikovanju njegova modela Claudea.
Interni dokument pod nazivom „Soul Doc“ kasnije je prerastao u javno objavljeni „ustav“ Claudea, kojim Anthropic opisuje vrijednosti, ponašanje i svojevrsni „karakter“ svojeg sustava.
Može li umjetna inteligencija postati „digitalni rob“?
Ortodoksni rabin i bivši inženjer Mois Navon izjavio je da su pojedini predstavnici Anthropica o Claudeu govorili gotovo kao o svjesnom biću.
Upozorio ih je da bi, ako bi sustav doista bio svjestan, njegovo stvaranje i prisiljavanje na rad otvorilo ozbiljno etičko pitanje – bi li se takvi sustavi mogli smatrati svojevrsnim digitalnim robovima.
Papina enciklika pritom ne predstavlja znanstveni dokaz da strojna svijest nikada neće biti moguća. Ona iznosi čvrst teološki i filozofski stav Vatikana: sposobnost razgovora, zaključivanja i oponašanja emocija nije isto što i ljudsko iskustvo, savjest ili osobnost.
Drugim riječima, prema stajalištu pape Lava XIV., činjenica da umjetna inteligencija može zvučati kao čovjek ne znači da jest čovjek – niti da iza tih riječi nužno postoji svjesno biće koje ih doživljava.