Papa Franjo je na svetkovinu Uznrsenja BDM 15. kolovoza s prozora svoje radne sobe u Apostolskoj palači izmolio molitvu Anđeo Gospodnji s vjernicima i hodočasnicima okupljenim na Trgu sv. Petra. Informativna katolička agencija (IKA) izvijestila je o Papinom obraćanju vjernicima prije i nakon molitve Angelusa.
“Draga braćo i sestre, dobar dan. Slavimo danas svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije i u evanđelju liturgije promatramo mladu djevojku iz Nazareta koja, netom je primila anđelov navještaj, kreće u posjet svojoj rođakinji Elizabeti. Lijep je taj izraz iz Evanđelja: „pohiti“ (Lk 1, 39). To znači da Marija vijest koju je primila od anđela ne smatra povlasticom, nego, naprotiv, izlazi iz kuće i kreće na put, s žurbom onoga tko tu radost želi navijestiti drugima i s brižnom pažnjom da bude na usluzi svojoj rođakinji. To prvo putovanje je, zapravo, metafora cijelog njezinog života, jer od tog trenutka Marija će uvijek biti na putu slijedeći Isusa, kao učenica Kraljevstva. A, na kraju, njezino zemaljsko hodočašće završava uznesenjem na nebo gdje zajedno sa svojim Sinom zauvijek uživa radost vječnog života.
Braćo i sestre, ne smijemo zamišljati Mariju „kao nepomičan voštani kip“, nego u njoj možemo vidjeti „sestru… s iznošenim sandalama… i sa silnim umorom u nogama“ (C. CARRETTO, Beata te che hai creduto, Rim 1983., str. 13), jer je išla za Gospodinom i ususret braći, a zatim zaključila svoj put u slavi neba. Na taj način, Sveta Djevica je ona koja nas prethodi – Marija nas prethodi – na tom putu, podsjećajući sve nas da je i naš život neprekidno putovanje prema konačnom sjedinjenju s Gospodinom. Molimo se Gospi da nam pomaže na tom putu prema susretu s Gospodinom”, poručio je papa Franjo.
On je nakon Angelusa, također, kazao:
“Draga braćo i sestre, Mariji Kraljici mira, koju danas promatramo u slavi raja, želio bih ponovno povjeriti tjeskobe i boli stanovništva koje u mnogim dijelovima svijeta pati zbog društvenih napetosti i ratova. Tu posebno mislim na napaćenu Ukrajinu, Bliski istok, Palestinu, Izrael, Sudan i Mjanmar. Neka naša nebeska Majka isprosi utjehu za sve i budućnost vedrine i sklada!
Nastavljam sa zabrinutošću pratiti vrlo ozbiljnu humanitarnu situaciju u Gazi i još jednom tražim da se obustavi vatra na svim frontama, da se oslobode taoci i da se pomogne iscrpljenom stanovništvu. Potičem sve da učine sve kako se sukob ne bi proširio i pokrili pregovaračke puteve. Molimo da što prije završi ova tragedija! Ne zaboravimo: rat je poraz.
Moje misli sada se okreću Grčkoj, koja se posljednjih dana bori s vrlo ozbiljnim požarom, koji se razvio sjeveroistočno od Atene. Deseci tisuća već su evakuirani, mnoge obitelji ostale su bez krova nad glavom, tisuće ljudi suočene su sa strašnim nedaćama, a osim goleme materijalne štete, stvara se i ekološka katastrofa. Molim za žrtve i ozlijeđene, jamčim svoju blizinu onima koji su pogođeni ovim teškim događajem, vjerujući da će me poduprijeti zajednička solidarnost”.
Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša u Mariji Bistrici:’Teorije koje pod krinkom jednakosti brišu razlike, bijeg su od Boga’
Brojni hodočasnici stigli su u Hrvatsko nacionalno marijansko svetište u Mariji Bistrici. Uznesenje Marijino svetkovina je ljubavi i života, naglasio je u propovijedi zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša i vjernike pozvao da budu promotori istine o čovjekovu dostojanstvu. Naglasio je dva ključna pitanja koja zaokupljaju modernoga čovjeka – spol i smrt.
– Zaokupljaju nas jer su i spol i smrt neodvojivi od nas. Prate nas, a nemamo vlasti nad njima. Ne možemo svojevoljno raspolagati tim dostojanstvom, osim ako ne želimo poljuljati temelje samog života do njegova uništenja. Bijeg od spola i smrti bijeg je od naše ogoljenosti pred Bogom. Umjesto da mu se bacimo u zagrljaj, želimo dokazati da smo mu ravni, kazao je Kutleša.
Ustvrdio je kako su teorije, koje pod krilaticom jednakosti brišu sve razlike, samo drugo lice bijega od Boga kojeg doživljavamo sucem, a ne svojim ocem. Okupljene vjernike pozvao je sudjelovati u poslanju Crkve i preporodu ljudi istaknuvši kako ih Crkva čeka te da njoj nisu potrebni službenici, već apostoli.
– Pitam vas gdje je nestalo naše oduševljenje za vjerom zbog koje smo se odrekli svega drugoga? Zar je umanjilo njegov sjaj pred zamamnim blještavilom dobra ovoga svijeta? Zar je moguće da je slijepilo toliko da naši teolozi i znanstvenici svih usmjerenja šute i podliježu trendovima sumnjivih eksperimenata i neprovjerenih teorija koje postaju normom kojoj se prilagođavaju zakonodavstva i naše prakse?, kazao je Kutleša.
Osvrnuo se i na poniznost, naglasivši kako bez poniznosti ostajemo robovi raspadljivosti.
– Propisi naravnog zakona i evanđelje najsigurniji su temelj svakog ljudskog napretka i uređenog društva, a oholost, sebičnost, egoizam ipak priječe da im se podvrgnemo. Kao vjernici, pozvani smo biti svjetlost svijeta, nositelji nade, ljubazni promotori istine o čovjekovu dostojanstvu, poručio je nadbiskup.
Povodom blagdana Velike Gospe tisuće se vjernika okupilo na svetoj misi u Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici.
/Desk/