Prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko u subotu je izjavio da će Vlada učiniti sve da zaštiti domovinu i građane, a angažman vojske je krajnja mogućnost. I ministar vanjskih poslova Miro Kovač prije nekoliko dana je najavio da je Hrvatska u slučaju potrebe spremna pooštriti mjere nadzora vlastite granice. No, kako doznajemo, angažman vojske u ovom trenutku nije u planu. MUP u svom sastavu ima 25 tisuća pripadnika i njegova je zakonska obveza zaštita državne granice.
S druge strane, Oružane snage imaju gotovo 10 tisuća pripadnika manje i manji proračun. Stoga je na policiji da obavi svoj dio posla, rekao nam je jedan visoki Vladin dužnosnik. Prema njegovim riječima, u ovom trenutku nema nikakve potrebe za angažmanom vojske u zaštiti granice. Kad bi se Vlada i odlučila na taj angažman, prethodno bi trebalo promijeniti postojeće zakonske odredbe jer zadaća vojske, prema zakonu, nije nadzor državne granice.
Vojska u ovom trenutku može davati logističku podršku policiji. Primjerice, ustupiti prostore vojarni u Slavoniji za smještaj policijskih snaga, staviti na raspolaganje bespilotne letjelice i drugo. – Policija mora pokazati da je u mogućnosti zaštititi državnu granicu jer u suprotnom Hrvatska nikad neće postati dio Schengena – kaže naš sugovornik.
Prema riječima naših sugovornika, konfiguracija terena znatno olakšava nadzor od ilegalnih ulazaka. Na području prema Srbiji veći dio granice čini rijeka Dunav te močvarno i teško prohodno područje. Stoga ostaje tek oko 50 kilometara koje treba stalno pokrivati. I dobar dio granice s BiH čine rijeke, a preostali dio granice mogu pokriti lokalne policijske snage.
Iako je predsjednik Srbije Tomislav Nikolić prošlog tjedna dao odobrenje za angažman vojske, srpski vojnici i dalje nisu angažirani u nadzoru granice. Kako doznajemo, u Vojsci Srbije smatraju da to u ovom trenutku nije potrebno. Procjene govore da bi do angažmana vojnika prije svega moglo doći na na granici prema Makedoniji, a na granici s Hrvatskom neće biti potrebe.
Restrikcije na ruti
Jučer je pak grčki ministar za migracije Janis Muzalas upozorio na to da bi se u ožujku u Grčkoj moglo naći između 50 i 70 tisuća migranata koji zbog restriktivne politike država na balkanskoj ruti neće moći proći prema zapadnoj Europi. On se ipak nada da će se val migranata prema Grčkoj znatno smanjiti nakon što se među izbjeglicama u Turskoj proširi informacija da dnevno balkanskom rutom može proći samo 580 osoba.
(Izvor: Jutarnji list)
{youtube}VtRsWuaCfCo{/youtube}
KAOS na Gevgeliji: Izbjeglice ‘razvalile’ makedonsku granicu, policija uzvratila suzavcem!
Makedonska policija ispalila je suzavac na migrante koji su u ponedjeljak pokušali nasilno ući u tu zemlju iz Grčke. Više stotina migranata probilo je ogradu, a policija je ispalila suzavac na gomilu koja je srušila metalna vrata te na tračnice gdje izbjeglice sjede odbijajući se maknuti, te traže prolaz u Makedoniju.
Broj migranata i izbjeglica blokiranih s grčke strane granice popeo na više od 7000 osoba, priopćili su u ponedjeljak grčka policija i mediji, a Makedonija je navodno u zoru pustila njih tristotinjak.
Izbjeglički prihvatni centar Idomeni na grčkoj strani granice može primiti samo oko 2000 ljudi, i to na kratki boravak. Centar je pod takvim pritiskom da mnogi moraju spavati na otvorenom, čekati satima da dobiju hranu i vodu te čekati u dugim redovima za sanitarni čvor, opisuje stanje njemačka agencija dpa.
Tijekom čitave nedjelje Makedonija nije dopustila gotovo nijednom migrantu da prijeđe granicu dok je prethodnog dana 300 Iračana i Sirijaca dobilo dopuštenje da uđe u tu zemlju.
U ponedjeljak je u Atenu došao trajekt s 1800 novih izbjeglica. Po UNHCR-u, oko 3000 ljudi dolazi na grčke otoke svaki dan.
Po izvješćima grčkih medija, trenutno je više od 25.000 izbjeglica širom zemlje, uključivo one u Idomeniju i one koji još čekaju na otocima.
Očekuje se porast broja izbjeglica
Broj izbjeglica i migranata koji su zaglavljeni u Grčkoj u narednih nekoliko tjedana mogao bi dosegnuti brojku od čak 70 tisuća, upozorio je jučer Yannis Mouzalas, grčki ministar migracije.
– Procjenjujemo da će broj tih ljudi porasti na između 50 i 70 tisuća… I to već idućeg mjeseca – rekao je Mouzalas za grčku televizijsku postaju Mega TV, što je prenjela i novinska agencija Reuters.
Prva linija udara
U Grčkoj – državi koja se nalazi na prvoj liniji udara izbjegličkog vala – već je sada zaglavljeno oko 22 tisuće izbjeglica i migranata. Novi pristižu svaki dan, no nemaju kuda. Ograničenja i kvote koje su uvedene na tzv. Balkanskoj ruti mnogima od njih onemogućila su prolaz prema ‘obećanim zapadnim zemljama’ i ostavila ih na grčkom teritoriju bez ikakvih saznanja o tome što ih čeka.
Pritisak ne osjeća samo Atena. On se povećava i na grčko-makedonskoj granici. Naime, stotine ljudi kreću se u smjeru Idomenija, gdje se u improviziranom izbjegličkom kampu trenutno nalazi između 6 i 7 tisuća ljudi, ostavljeni na milost i nemilost maloj dnevnoj izbjegličkoj kvoti (580 dnevno po pojedinoj zemlji) – i to ako imaju ‘odgovarajuće državljanstvo’ – sirijsko ili iračko.
Restrikcije su sve opipljivije, priče pristiglih sve potresnije.
Jamshid Azizi iz Afganistana stigao je u Grčku u trenutku kada su na tzv. Balkanskoj ruti zatvorile prolaz za državljane Afganistana.
– To je diskriminacija. U Siriji rat traje pet godina, u Afganistanu desetljećima – tvrdi 24-godišnjak, koji je radio kao prevoditelj za američku vojsku u Kabulu.
Priča kako ga je makedonska policija uhvatila, prebila i strpala u kamion. Rekli su im da će ih ostaviti na granici sa Srbijom, no kada su stigli na odredište shvatili su da su vraćeni na grčku granicu.
Ne zna što će biti s njim.
– Biti će nekih opcija ako se granica ovdje zatvori, ali to će stajati puno novaca, ne samo mene, već sve – tvrdi. Njegovi prijatelji, dodaje, već su razgovarali s krijumčarima ljudi, no on nije. – Draže mi je ostati ovdje jer nemam novaca da bi krijumčarima platio prelazak preko granica – priča 24-godišnjak.
A kad se razmišlja o opcijama, spomenula se i mogućnost otvaranja nove rute – one preko, za prihvat masovnijeg broja izbjeglice nepripremljene, Albanije, pa iza nje dalje prema Srbiji što bi, posljedično, moglo dovesti i do novog vala pritiska na srpsko-hrvatskoj granici.
Kako god bilo, sve je jasnije da se Grčka pretvara u ono što je grčki premijer Alexis Tsipras tvrdio da neće dopustitit – skladište ljudi. No, neki, primjerice Austrija, ne osjećaju sažaljenje. Austrijski kancelar Werner Faymann optužio je jučer Grčku da se ponaša kao ‘turistička agencija’ time što dopušta slobodan prolaza migranata prema zapadu Europe.
– Neprihvatljivo je da se Grčka ponaša kao turistička agencija i propušta sve migrante. Grčka je prošle godine prihvatila 11.000 azilanata, mi 90.000. To se ne smije ponoviti – tvrdi Faymann dodajući da je Austrija zemlja koja je prošle godine primila najveći broj migrana po glavi stanovnika nakon Švedske.
S druge strane, grčki ministar s početka priče, Mouzalas, tvrdi kako bi plan NATO-a za borbu protiv krijumčara ljudi mogao značajno smanjiti priljev izbjeglica. Riječ je o planu koordinacije s ruskom i grčkom obalnom stražom te Frontexom – razmjeni informacija i vraćanju izbjeglica u Tursku. – Ako se taj plan provede priljev bi se mogao smanjiti za oko 70 posto – tvrdi on. U međuvremenu, dok se ne smanji, grčke vlasti traže od EU financijsku pomoć kako bi se nosila s pritiskom izbjegličke krize koja, kako tvrde, ozbiljno testira granice njihovih mogućnosti.
(Izvor: HINA/JL)