Nakon sastanka predsjednika država zapadog Balkana Brdo Brijuni procesa, slovenski predsjednik Borut Pahor koji je i inicijator sastanka, rekao je kako se učesnici nisu mogli dogovoriti oko nekih stvari, ali i da su doneseni zaključci koji se odnose i na davanje kandidatskog statusa BiH do kraja ove godine.
“Inzistirali smo na onome što nas ujedinjuje, a ne dijeli, iako znamo da postoje neke stvari oko kojih se ne slažemo. Diskusije i rasprave nisu bile toliko dramatične da nas onemoguće donijeti zajedničke zaključke. Nažalost, nismo bili u mogućnosti donijeti deklaraciju, prestali smo spremati deklaraciju u potpunosti jer su postojale neke stvari koje su nas razjedinjavale”, rekao je slovenski predsjednik Borut Pahor referirajući se na ‘konstitutivnost naroda’ oko čega se nisu mogli usaglasiti sa dva člana Predsjednišva BiH, Željkom Komšićem (DF) i Šefikom Džaferovićem (SDA). On je ocijenio sastanak uspješnim, bez obzira što su postojali različiti stavovi i činjenice da nije donesena deklaracija.
Pahor je, nadalje, rekao: “Vidjeli smo da razina povjerenja nije visoka, možda i nema želje da dođemo do zajedničkog stajališta. Zbog toga smo shvatili da će biti teško ovo organizirati i to nije dobar signal za Zapadni Balkan”.
Umjesto deklaracije, usvojeno je ukupno šest zaključaka. Jedan od zaključaka se odnosi na davanje statusa kandidata EU Bosni i Hercegovini do kraja 2022. godine, kao i ukidanje viznog režima.
Potvrđeno je da su voditelji procesa Brdo – Brijuni za mir i stabilnost u regiji kao i za širenje Europske unije. Također je rekao da su potrebna rješenja za ublažavanje posljedica ekonomske i energetske krize.
Milanović: “Dokaz da se moramo boriti za temeljna prava
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović nakon sastanka je rekao kako se odustalo od deklaracije koju su pripremali, ali da su doneseni zaključci koji su, kako je rekao “u principu ista stvar”, iako Komšić i Džaferović nisu prihvatili da se u istoj navodi ” “konstitutivni narodi”, a što je podržavao Milanović.
“Zaključci su najniži zajednički naznačnik oko kojeg smo se mogli dogovoriti, ali i dalje zajednički. Ja ću još kazati da ću sa svoje strane učiniti sve moguće da se ova inicijativa nastavi. Ovaj sastanak je bio dobra vježba dijaloga, pogotovo u ovim teškim okolnostima u kojima se nalazi svijet, Europa i Zapadni Balkan. To nije mala stvar. Zadovoljan sam onim što smo danas napravili”, rekao je.
Milanović je rekao kako je predložio da se u dokumentu spomene konsitutivnost naroda, ali da to nije prihvaćeno.
“Nama se to čini kao minimum standarda, ali kolege iz BiH to nisu dale, onda smo odlučili da na deklaraciju nećemo ni ići, ali smo na kraju našli nešto zajedničko”, rekao je.
U dokumentu je konkretno trebalo stajati: “Legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim razinama vlasti u BiH ključno je za stabilnost države, kao i iskrena predanost svih političkih lidera procesu izbornih reformi u punoj saglasnosti s EU standardima”.
“Samo doticanje tog pojma u smislu jednaka prava za sve konstitutivne narode nije prošlo. Nekima to naprosto smeta, uopće spominjanje tog pojma smeta. Legitimno ili ne, to moramo znati. Sa sličnim problemom sam se suočio i na suumitu NATO-a u Bruxellesu kada sam se morao danima boriti i prijetiti blokadama zajedničkog komunikea prije nego što je ušao samo spomen daytonskog paketa. To nam govori u kakvim okolnostima živimo, da se moramo boriti za temeljna prava”, zaključio je Milanović nakon pitanja novinara za pojašnjenje što se dogodilo s dijelom koji je izbačen.
Milanović je rekao kak je davanje statusa kandidatkinje Ukrajini, a ne i Bosni i Hercegovini “moralni užas”.
“Da sam bio u Europskom vijeću uvjetovao bi dobivanje statusa Ukrajini, statusom BiH. Ne zato da bi učinio zlo Ukrajini jer to njoj puno neće ni pomoći, kao ni BiH, već da iskažem stav. Ovo što je uradilo Europska komisija je totalno netransparentan proces i nije dobar”, rekao je Milanović
/Desk/