„Depolitizacija javnih poduzeća je jedna od obveza koje je EU postavila pred Bosnu i Hercegovinu kroz 14 prioriteta. To je jedan od uvjeta koji je u okviru prioriteta, borbe protiv kriminala i korupcije, od iznimne važnosti ukoliko se BiH ozbiljno želi suočiti s činjenicom da je BiH po svim istraživanjima treća najgora zemlja u Europi kada je u pitanju stanje korupcije“, rekao je Srđan Traljić iz Transparency International BiH za Dnevni list.
Što je bilo točan povod da 11. travnja cjelokupna Uprava na čelu generalnim direktorom Marinko Giljom daju ostavke na svoje dužnosti u Javnom poduzeću Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosna (JP Elektroprivreda HZ HB) ni do danas se ne zna. Međutim, to je pokazalo koliko je visoka politička kontrola u javnim poduzećima. Čini se da su i predstavnici iz međunarodne zajednice ovo pitanje ostavili po strani. Za sada sve prešutno promatraju i nemaju komentare.
Potvrda političke kontrole
Nakon što je Vlada FBiH žurno imenovala nove vršitelje dužnosti i nakon određenog vremenskog odmaka, postalo je jasno da su ostavke članova Upravnog odbora samo pokriće za Giljin odlazak jer su, u većini, u Upravni odbor imenovane iste osobe. Još uvijek je misterij „što je krenulo po krivu“.
No, poanta ovog uvoda nije obrana sada već bivšeg generalnog direktora koji je i sam na tu dužnost došao zbog političke podobnosti kao i svi ostali u javnim poduzećima u BiH, iako je i sam odavno ispunio uvjete za umirovljenje.
Panta je ono što je uslijedilo kao najava predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića kako se slično uskoro može očekivati i u HT Eronet-u Mostar, Elektroprijenosu BiH, a u kontekstu smjene u javnom poduzećima koje je predsjednik najjače hrvatske nacionalne stranke nazvao potrebnim “pomlađivanjem”, spomenuo je i Vladu HNŽ-a. Čović je ovim izjavama izravno, potvrdio političku kontrolu u ovim javnim poduzećima. I to je praksa svih pobjedničkih stranaka u BiH.
Osvajanjem vlasti političke stranke dobivaju i kontrolu nad javnim poduzećima, svojevrsnim ‘zlatnim kokama’ koja postaju, ne samo sredstvo za izvlačenje novca, već i za zapošljavanje kako političkih kadrova, tako i stjecanja budućeg “zahvalnog” biračkog tijela. Samim tim, natječaji postaju samo prividno ispunjenje zakonskih formalnosti.
Međunarodna zajednica za sada šuti na ‘demokratski neokomunizam’
Ova praksa koja, kako se može sve češće čuti, neki nazivaju spojem nespojivog, ‘demokratskim neokomunizmom’, zbog sofisticiranijeg načina kontrole javnih poduzeća, odvija se pod prešutnim okom međunarodne zajednice u BiH i u vrijeme kada je cjelokupna pozornost usredotočena na (ne)formiranje federalne vlasti i odgovore na stalnu zapaljivu retoriku i prijetnje secesijom predsjednika RS-a Milorada Dodika.
Kako izgleda, nitko od njihovih predstavnika nije spreman govoriti na temu depolitizacije javnih poduzeća iako je to jedan od prioriteta koja BiH mora ispuniti ako želi biti članicom EU-a.
Barem za sada – do zaključenja ovog teksta, niti u Izaslanstvu EU-a u BiH kao ni u OHR-u. Iz OSCE-a su istaknuli kako ova pitanja nisu u njihovom mandatu, dok je iz Ureda za odnose s javnošću Veleposlanstva SAD-a u BiH istaknuto da nemaju komentara, te se stječe dojam da će se ovo pitanje rješavati nešto kasnije.
Jedini, konkretan i izravan odgovor, pristigao je od Transparency Internationala u BiH.
“Demonstracija izravne političke kontrole”
“Ovakvim načinom smjene stare i postavljanja nove uprave Elektroprivrede HZHB Dragan Čović i HDZ demonstrirali su izravnu političku kontrolu nad jednim od najvećih i najznačajnijih javnih poduzeća. Depolitizacija javnih poduzeća je jedna od obveza koje je EU postavila pred Bosnu i Hercegovinu kroz 14 prioriteta”, rekao je Srđan Traljić iz Transparency International BiH.
Ističe kako je to jedan od uvjeta koji je u okviru prioriteta – borbe protiv kriminala i korupcije jer je, kako ističe Traljić, to od iznimne važnosti ukoliko se BiH ozbiljno želi suočiti s činjenicom da je BiH po svim istraživanjima treća najgora zemlja u Europi kada je u pitanju stanje korupcije.
“Nažalost, HDZ je ovim javno manifestirao kako ima apsolutnu kontrolu nad javnim poduzećima pa ih onda ne treba čuditi kad građani umjesto pred institucije dolaze pred HDZ prosvjedovati i tražiti svoja prava, što smo već imali priliku vidjeti u slučaju Aluminija”, podsjeća on.
Osvrćući se na zakonske procedure imenovanja u javnom poduzećima, Traljić podsjeća da se uprava javnog poduzeća imenuje na osnovu javnog natječaja, ali kako u praksi imamo brojne direktore koji se postavljaju od strane nadzornih odbora na kraći vremenski period kao v.d. direktori.
“Tako da ga vlast drži pod kontrolom jer ga može u svakom trenutku smijeniti, a ova imenovanja mogu se beskonačno ponavljati. To se, nažalost, zloupotrebljava diljem BiH i zbog toga su nam potrebni učinkoviti zakoni kako bi depolitizirali javna poduzeća jer jednostavno ne može netko beskonačno biti u mandatu v.d. direktora”, pojašnjava za Dnevni list.
On podsjeća na Zakon o javnim poduzećima Federacije BiH koji u članu 12. jasno kaže kako u upravu ne mogu biti imenovane osobe koje vrše dužnost u političkim strankama.
“Nažalost, stranke ne objavljuju transparentno sastave stranačkih organa, a i sam zakon provodi jedino nadzorni odbora. Transparency je prijavljivao brojne ovakve slučajeve ali smo dobivali besmislene odgovore od nadzornih odbora kada ih podsjetimo na taj članak zakona, tako da se ova odredba otvoreno krši u brojnim slučajevima. Također, Zakoni o sukobu interesa u BiH definiraju određene nespojivosti, tako da ne možete, recimo, biti javni dužnosnik i direktor javnog poduzeća, ali i to se krši. Treba napomenuti da se u FBiH zakon o sprječavanju sukoba interesa na primjenjuje od 2013. godine tako da i kad imamo neki slučaj nemamo to kome prijaviti”, zaključuje Srđan Traljić iz Transparency International BiH.
Sve ovo ne daje previše optimizma u posvećenost bh političara u borbi protiv korupcije, koja je većinom samo retorička, piše Dnevni list.
/Desk/