Na skupu pod nazivom Digitalni građanski krugovi kojeg je preko vikenda u gradu Szombathelyju organizirala stranka Fidesz, mađarski premijer Viktor Orbán rekao je da je tijekom eskalacije rata na Kosovu 1999. godine, dok je on obnašao prvi premijerski mandat, primio telefonski poziv tadašnjeg američkog predsjednika Billa Clintona., piše mađarski portal Telex.hu.
Orbán kaže da je Clinton od Mađarske zatražio da se uključi u rat protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, odnosno da otvori ‘drugu bojišnicu‘ i napadne Srbiju, ili barem da s teritorija Mađarske zapuca preko Vojvodine sve do Beograda. Orbán tvrdi da je njegova vlada takav zahtjev odlučno odbila.
‘Odgovorili smo jasno ‘Ne, gospodine‘‘, rekao je Orbán i dodao da bi Mađarska bila uvučena u rat da je tada imala čelnika koji samo zna reći ‘Da, gospodine.‘
Orbán je nadalje kazao kako je tad Clintona pitao kakva bi bila sudbina oko 300 tisuća etničkih Mađara koji žive u Vojvodini te ga upozorio da bi svaki napad iz jednog smjera neminovno izazvao uzvratnu vatru te da bi Srbi mogli odgovoriti gađanjem mađarskih gradova poput Szegeda, Hódmezővásárhelyja ili Makóa.
Prema Orbánovim riječima, dogovoreno je da se o toj temi razgovara tjedan dana kasnije na summitu NATO-a, no američka strana se više nikada nije vratila na to pitanje.
‘Reći ‘ne‘ je moguće ako za to imate hrabrosti‘, poručio je Orbán publici i dodao kako će diplomatska povijest jednog dana detaljno opisati kako su i kojim kanalima američkog predsjednika uvjerili da tako nešto više nikada ne zatraži.
Na premijerove izjave reagirao je Áron Tábor, stručnjak za američku politiku i predavač na Institutu za političke i međunarodne studije Sveučilišta Eötvös Loránd.
Na svom blogu istaknuo je kako je tijekom rata na Kosovu doista postojala početna rasprava o mogućoj kopnenoj operaciji NATO-a, no ona nikada nije imala stvarnu političku potporu, niti postoje dokazi da je Mađarska trebala vojno napasti Srbiju.
Tábor podsjeća da je Bill Clinton već na samom početku NATO bombardiranja Jugoslavije isključio kopnenu intervenciju kako bi se smanjili američki i saveznički gubici.
Iako se u europskim političkim krugovima i pojedinim medijima, uključujući Washington Post, nagađalo o takvoj mogućnosti, čelnici NATO-a su u to vrijeme dosljedno negirali da se planira kopnena operacija. Također podsjeća da je i sam Orbán tada u mađarskom parlamentu izjavio kako članice NATO-a smatraju kopnenu intervenciju toliko nepotrebnom da ona nije ni uvrštena na dnevni red summita, prenosi Jutarnji list.
/Desk/