New York je od jučer središte svjetske diplomacije. S Opće skupštine UN-a, brojni čelnici šalju svoje poruke o svijetu koji potresaju ratovi i sve veće geopolitičke podjele. Među prvima govor je održao američki predsjednik Donald Trump, a s velikom pozornošću prate se i njegovi sastanci na marginama. Pred više od stotinu svjetskih čelnika govorio je i hrvatski premijer Andrej Plenković.
Novinar HRT-a Gordan Žvanović kazao je u Dnevniku kako je pred premijerom Plenkovićem danas gust raspored u New Yorku. Trebao bi sudjelovati na sastanku na vrhu Krimske platforme, zatim na summitu zaštite oceana, održati bilateralne sastanke s premijerima Sjeverne Makedonije i Bangladeša, kao i s predsjednikom Čilea.
“Očekuje ga i okrugli stol posvećen zaštiti od nasilja nad ženama posredstvom tehnologije”, rekao je.
Podsjetio je kako je sinoć premijer održao govor u Općoj skupštini UN-a te predstavio iskustvo Hrvatske kao zemlje koja je u jednoj generaciji prošla okupaciju, obranila svoju slobodu i obranila se.
“Za male zemlje poput Hrvatske, rekao je kako međunarodno pravo znači liniju između suvereniteta i vladavine sile”, kazao je Žvanović.
Dodaje kako je premijer kazao da Hrvatska stoga nastavlja davati potporu Ukrajini protiv podržava mirovno rješenje koje je utemeljeno na ukrajinskom suverenitetu i teritorijalnom integritetu.
Žvanović naglašava kako se Plenković osvrnuo i na rat na Bliskom Istoku za koji je rekao da se zbog prelijevanje energetske krize, njegove posljedice osjećaju.
“Premijer se osvrnuo na iskazivanje vojnih i državnih počasti osuđenom zločincu Ratku Mladiću u Srbiji i rekao kako takva praksa nije u skladu s vrijednostima EU kojoj se Srbija želi pridružiti. Upozorio je i na situaciju u BiH, gdje se Hrvatima, kao konstitutivnom narodu, uskraćuje mogućnost da budu legitimno zastupljeni”, zaključio je Žvanović.
Ruska agresija na Ukrajinu, napetosti na Bliskom istoku, baš kao i američki sukob s Iranom, samo su neke od tema o kojima je govorio premijer Plenković. Ponovio je da Hrvatska poštuje međunarodno pravo, da se zauzima za multilateralizam i suradnju na globalnoj razini, ali dotaknuo se i pitanja proširenja Europske unije kazavši da jugoistok Europe ostaje nedovršeni dio europskog projekta. Europska transformacija zahtijeva iskrenost kada je riječ o prošlosti, a to se posebno odnosi na Srbiju i na nedavni pokop ratnog zločinca Ratka Mladića.
“Pomirenje postaje moguće kada se prizna odgovornost za zločine i odbaci njihovo veličanje. Taj standard ne dopušta nacionalne iznimke. To znači poštovanje žrtava i poštovanje povijesnih činjenica, a ne slavljenje zločinaca. Ratko Mladić osuđeni je ratni zločinac odgovoran za genocid u Srebrenici, prvi genocid u Europi nakon holokausta. Zato su vojne i službene počasti na njegovu ispraćaju bile uvreda njegovim žrtvama i presudama međunarodnih sudova, kazao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade RH.
Govorio je premijer Plenković i o skorim izborima u Bosni i Hercegovini. Istaknuo je predanost jednakosti i reformama u toj zemlji, ali upozorio na to da se Hrvatima i dalje uskraćuje legitimna zastupljenost u Predsjedništvu, što je u suprotnosti s Daytonskom sporazumom.
“Rješenja nisu ni podjela ni dominacija. Rješenje je pozorno osmišljena izborna reforma koja štiti svakog građanina, istodobno osiguravajući osnovno načelo legitimne političke zastupljenosti konstitutivnih naroda. Hrvatska se neće nikada umoriti u objašnjavanju zašto su te reforme tako važne i nećemo se nikada umoriti u suprotstavljanju onim političkim snagama koje u svojoj kratkovidnosti ugrožavaju prava konstitutivnog naroda”, naglasio je.
Posljednje je ovo zasjedanje kojim predsjeda glavni tajnik Guterres. Pred Ujedinjenim narodima novi su izazovi i velike reforme.
“Iako od sljedeće godine neću biti glavni tajnik, uvjeren sam da će ova organizacija i djelovati i ustrajati na tome da je mir moguć, da su ljudska prava univerzalna vrijednost. Upravo to mora pobijediti pravo jačeg nad slabijim i omogućiti budućnost za koju se vrijedi boriti”, naglasio je Antonio Guterres, glavni tajnik UN-a.
Slično razmišlja i francuski predsjednik, koji je uvjeren da se ovaj svijet može promijeniti, da postoji šansa da pravda na kraju pobijedi.
“Moramo se ponovno posvetiti pronalaženju konkretnih rješenja za izgradnju mira. Međunarodnom pravu cilj je osigurati da, u slučaju neslaganja, sila ne bude jedina opcija koja nam je na raspolaganju – te da čak i u ratu neprijatelj ostaje ljudsko biće. To su pouke 20. stoljeća. Oni koji su te pouke zaboravili čine i moralnu i političku pogrešku”, istaknuo je Emmanuel Macron, francuski predsjednik.
Kao i uvijek poseban ton raspravi dao je američki predsjednik koji je govornicu UN-a iskoristio za nabrajanje osobnih uspjeha. Iako ruska agresija na Ukrajinu i dalje traje, Trump ima ekskluzivne vijesti – mir je dogovoren.
“Radimo na tome, u suradnji s vođama Rusije i Ukrajine, i to će biti uskoro dogovoreno. To će se dogoditi, i to brzo. Tako brzo da ljudi neće ni shvatiti kako smo dogovorili mir i prekid sukoba”, rekao je Donald Trump, predsjednik SAD-a.
No zasad o tome nema konkretnih potvrda, samo poruka ukrajinskog predsjednika da se nada miru prije početka još jedne hladne zime, prenosi HRT.
/Desk/