Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) Europskog parlamenta podržao je u utorak pridruživanje Hrvatske šengenskom prostoru od početka sljedeće godine.
Odbor je u utorak na sjednici u Bruxellesu uvjerljivom većinom, 45 glasova za, 8 protiv i 5 suzdržaih, izglasao izvješće izvjestitelja za to pitanje, portugalskog zastupnika iz EPP-a Paula Rangela, koji je ustvrdio da Hrvatska ispunjava sve kriterije za pristupanju šengenskom prostoru i nema prepreka da postane punopravna članica toga prostora bez unutarnjih graničnih kontrola, prenosi HINA.
Članovi Odbora dodali su Rangelovom izvješću nekoliko amandmana u kojima od Hrvatske traže da u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu odluke o ulasku u šengen informira u pisanom obliku Vijeće i Parlament o bilo kakvom nastavku akcijskog plana u području upravljanja vanjskim granicama i njegovoj provedbi, uključujući i neovisni mehanizam za praćenje postupanja policijskih službenika.
U nacrt Rangelova izvješća također je dodano da bi Komisija u svoj godišnji program evaluacije trebala uključiti bilo periodičnu evaluaciju ili tematsku evaluaciju primjene šengenske pravne stečevine u području upravljanja vanjskim granicama, uključujući i o zabrinutosti u pogledu situacije s temeljnim pravima.
“U svjetlu izvješća i tvrdnji o zlostavljanju i potiskivanje migranata na granicama, ova evaluacija bi trebala uključivati posjet Hrvatskoj, kao i godišnje praćenje ponovno uspostavljenog nadzornog mehanizma na vanjskim granicama. Komisija bi trebala dati odgovarajuće preporuke za ispravljanje bilo kakvih identificiranih nedostataka i osigurati jasno i redovito informiranje o njima”, kaže se u dodanom amandmanu na nacrt izvješća.
Nakon izglasavanja na Odboru, o tome dokumentu izjasnit će se svi zastupnici Europskog parlamenta, 9. studenoga na plenarnoj sjednici u Bruxellesu i zatim to mišljenje proslijediti Vijeću EU-a, koje donosi konačnu odluku. S time se završava uloga Europskog parlamenta u postupku ulaska Hrvatske u šengenski prostor.
“Očekujem da danas izglasana odluka bude potvrđena i na mini-plenarnoj sjednici u studenome. Sada smo u završnoj fazi postupka koji je bio dugotrajan i zahtjevan za Hrvatsku. Odluka ovoga Odbora ne ostavlja nikakve dvojbe da je Hrvatska spremna za šengen i hrvatski građani će uskoro moći uživati sve benefite članstva u šengenskom prostoru”, rekao je hrvatski zastupnik Karlo Ressler, član Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove.
Zastupnica Lena Duepont iz njemačkog CDU-a rekla je da je unutar LIBE-a bilo rasprava o upravljanju na vanjskim granicama, ali da je Hrvatska radila vrlo dobro, naročito s uspostavom neovisnog mehanizma za nadzor policijskog postupanja prema migrantima, kao prva zemlja koja je to učinila.
Uloga Europskog parlamenta u tom odlučivanju je samo savjetodavna, ali prema pravilima postupka, Vijeće, to jest države članice, mora zatražiti mišljenje od Parlamenta. Iako to mišljenje za Vijeće nije obvezujuće, ipak je dobro da ono bude pozitivno i zbog političke poruke, a i zbog toga da se možda nekim članicama koje bi mogle imati određene rezerve prema proširenju šengena ne pruži prigoda da eventualno negativno mišljenje ne iskoriste kao izliku za protivljenje.
Vijeće Europske unije je 29. lipnja 2022. pokrenulo postupak donošenja odluke o primanju Hrvatske, zatraživši od Europskog parlamenta mišljenje koje je potrebno za konačnu odluku o pristupanju. Vijeće EU-a tada je predložilo da se od 1. siječnja 2023. ukinu granične kontrole na kopnenim i pomorskim hrvatskim granicama sa zemljama šengenskog prostora, a od 26. ožujka u zračnim lukama.
Konačnu odluku donijet će države članice EU-a, koje su ujedno i članice šengenskog prostora, na sastanku u prosincu. Šengenski prostor ima 26 članica, od kojih četiri nisu članice EU-a. Odluke donose samo članice EU-a i to jednoglasno.
Na Rangelovu izvješće bilo je podneseno ukupno 50 amandmana, ali je većina njih odbačena. Rangel je postigao dogovor s dvije skupine zastupnika, jedne iz socijaldemokratskog kluba i druge iz redova liberala o kompromisnim amandmanima.
Skoro polovicu od tih 50 amandmana podnijela je podnijela irska zastupnica Clare Clare Daly iz redova Ljevice, njih 23, a nešto manje, 18, podnio je njemački zastupnik Erik Marquardt, član Zelenih i nijedan od njih nije uvršten u tekst.