Ispred Kluba novinara Mostar, goste iz Sirije pozdravio je predsjednik Kluba Faruk Kajtaz, naglasivši kako je ovo prilika za usporedbu izvješćivanja u ratu i miru, posebno u svjetlu poslijeratnog pomirenja koji još uvijek traje u BiH, a koji očekuje i Siriju.
“Boravak u BiH za nas je neprocjenjivo iskustvo. Rat u Siriji neće trajati vječno, a u BiH smo došli upoznati se s s iskustvima naših kolega, kako oni rade i žive u poslijeratnoj domovini. Želimo vaša iskustva prenijeti i u našu zemlju jer, nadam se, i Siriju uskoro očekuje mir i mi smo došli učiti iz vaših iskustva bit će nam dragocjena”, kazao je Siruan Hadsch Hossein.
‘Sirija koju gledate nije naša Sirija’
On je osnivač i direktor neovisne radio postaje ‘Arta FM’, sa sjedištem u Amudi u regiji koja graniči s Turskom. Njegova radijska postaja emitira na kurdskom, arapskom i sirijskom jeziku te se procjenjuje da ima više od milijun slušatelja. Ova neovisna postaja čak je prije dvije godine kratkotrajno bila pod sankcijama kurdske vlast koje su im zabranile emitiranje te naložile ‘puštanje’ samo glazbe. S ovog neovisnog radija odgovorili su – potpuno tišinom.
“Moje kolege predstavljaju neovisne sirijske medije koji su ustanovljeni 2011. godine, nešto slično kao u BiH, odnosno, prije 4-5 godina u Siriji su postojali samo vladini, državni mediji, a danas mi imamo novisne medije, radija, novine, televiziju i za nas je vrlo važno da se pripremimo za ono što će doći sutra.
Mi Sirijci nikada nismo željeli rat. Rat nam je nametnut, kao i radikalizam koji je “uvezen” izvana. Ono što vidite danas u Siriji – to nije Sirija, to je nešto što je “uvezeno” iz Europe, iz Amerike, Rusije i arapskog svijeta. Mi smo neka vrsta pokusa snaga izvana i plaćamo cijenu kao što je to bio slučaj i u BiH prije toliko godina”, kazao je on.
(foto: Hala Khair Allah i Siruan Hadsch Hossein)
Suvremena tehnologija pomogla razbiti medijsku blokadu u Siriji
Ova grupa sirijskih novinara okupljena je u mreži ID iz Gaziantepa, medijske grupe, radija i neovisnih online i tiskanih magazina, osnovana je 2012. godine u oslobođenom dijelu zemlje. Izvješćivaju o događajima u Siriji, prenose svijetu brze i kredibilne informacije i žele suživot i suvrmeno društvo, mir u svojoj zemlji, bez uplitanja ‘sa strane’.
Mazen Yassouf s neovisnog sirijskog radija Nasaensgria kaže kako je očito da “diktatorski sustavi svugdje u svijetu rade sa svojim medijima, a koji ne vole raditi u suradnji sa ostalima” te da je tako bilo i u Siriji. On je kazao da su neovisni mediji odigrali vrlo važnu ulogu u izvješćivanju svjetske javnosti kao i međunarodne zajednice o onome što se događalo u Siriji.
“Mi smo uspjeli putem suvremenih tehnologija i smartphonea informirati svjetsku javnost i međunarodnu zajednicu što se događa u Siriji. Kasnije je naveći broj novinara, na žalost, morao pobjeći iz sigurnosnih razloga i napada od strane Asadovog režima. Mediji i novinari iz zemlje su odigrali vrlo važnu ulogu u informiranju svijeta, jer tada u Siriji nije bilo inozemnih njihovih novinara”, kazao je Yassouf. On je pojasnio da su se neovisni mediji u Siriji u protekle četiri godine toliko razvili da danas obavljaju svoj posao kvalitetno te da pariraju režimskim medijima.
“Neovisni sirijski novinari imali su pristup međunarodnoj zajednici tako da su na vrlo dobar način mogli predstaviti sve ono što se događa u Siriji.Posljednjih 40-50 godina Sirijci su bili ugroženi u svakom dijelu svog života tako da je vrlo važno da su neovisni novinari odigrali vrlo važnu ulogu kako bi se to promijenilo. Kako sam i rekao neovisni novinari su odigrali vrlo važnu ulogu i nadam se da će to i nastaviti”, zaključio je on.
(foto: Mazen Yassouf pri obraćanju kolegama u Mostaru)
U ratnim sukobima u Siriji poginulo čak 380 novinara
No, u Siriji, od početka izbijanja sukoba od 2011. poginulo je čak 380 domaćih i stranih novinara.
Hala Khair Allah, menadžerica radija Nasaem Syrian In sa sjedištem u Alepu i jedna od tri žene-novinarke u tom gradu kaže:”Vrlo opasno je biti novinar u Aleppu”. Ona se posebno osvrnula na zanemariv položaj žena u društvu i prije ali i danas, kada se stanje nije značajno promijenilo.
“Prije revolucije žene nisu imale nikakvu ulogu u društvu, nakon školovanja nisu mogle raditi i morale su ostati kući, nisu mogle ostati na nekim visokim pozicijama, a ako je na nekoj poziciji, onda je ona samo alibi za nešto drugo. Početkom revolucije muški aktivisti su odigrali važnu ulogu, a kasnije kada je ta revolucija prerasla u oružani sukob, muškarci su kazali ženama da ostanu kući i situacija se od tada nije puno promijenila. Iz Aleppa ima puno novinarski i aktivistica, ali situacija nije onakva kakvu želimo jer tu postoje samo tri novinarke”, kazala je Hala Khair Allah.
(foto: Mazen Yassouf i Bijion Welat)
Pod granatiranjem je vrlo teško biti novinarka
I Bijion Welat, stručnjakinja za online medije iz sjeverne Sirije, koja radi na ‘ženskom radiju’ gdje su sve zaposlenice žene, a teme koje se obrađuju prvenstveno o ‘ženskim pitanjima’ također kaže da se situacija u Siriji razlikuje od regije, do regije.
“U Aleppu se svakodnevno suočavamo s teškim granatiranjima, zato je tu vrlo teško biti novinarka”, kaže ona.
I ova mlada novinarka ističe da neovisni novinari imaju jako važnu ulogu nakon rata.
“U Siriji smo dobili tako kredibilne neovisne novinare, a u poređenju s režimskim novinarima, njihova uloga je još veća u miru, gdje mogu iskoristiti sovju snagu i znanje za uspostaljanje mira i bolju budućnost”, zaključuje ona.
Inače, posjet sirijskih novinara Klubu novinara Mostar organiziran je u sklopu treninga o novinarskom doprinosu pomirenju, izgradnji mira i društva tolerancije. Inicijativu za razmjenom profesionalnih ratnih iskustava novinara iz Sirije i BiH, zajedno s Udrugom BH novinari pokrenula je prošle godine danska organizacija International Media Support (IMS), a cilj joj je i međusobno povezivanje novinara.
(V.S./Republikainfo.com)