Vlada Friedricha Merza planira uvesti namet na zaslađena bezalkoholna pića kao dio reforme zdravstvenog sustava. Kritičari tvrde da je riječ o nerazmjernom miješanju države. Neke zemlje EU-a već imaju takve zakone, donosi Deutche Welle.
Odluka njemačke vlade da uvede porez na zaslađena pića kao dio paketa reforme zdravstvenog sustava pokrenula je novu raspravu o miješanju države u prehrambene navike – iako su mnoge druge zemlje širom svijeta već uvele takav porez. Ovaj namet, koji bi se počeo primjenjivati tek početkom 2028. godine donio bi – prema podacima Ministarstva zdravstva – oko 450 milijuna eura godišnje. Taj novac ne bi ulazio u savezni proračun, već bi bio rezerviran za ulaganja u zdravstvo.
Iako točni detalji još nisu sadržani u nacrtu zakona o reformi zdravstva, panel stručnjaka predložio je slojeviti model oporezivanja:
- Pića s manje od 5 grama šećera na 100 mililitara – bez poreza
- Pića s 5 do 8 g na 100 ml: namet od 26 centi po litri
- Pića s više od 8 g na 100 ml: namet od 32 centa po litri
Ministrica zdravstva Nina Warken (CDU) izjavila je da podržava takvu mjeru, ali je priznala da vlada još mora usuglasiti detalje – te da je konačna odluka o poreznoj politici ipak na Ministarstvu financija. Neki članovi njene stranke već su izrazili zabrinutost – na stranačkoj konferenciji u veljači vođena je žustra rasprava, pri čemu su mnogi političari strahovali da bi mjera mogla djelovati paternalistički.
Liječnici i nutricionisti jednoglasno za prijedlog
Za njemačke liječnike i nutricioniste ovakva mjera je neizbježna. Peter Philipsborn, profesor na Sveučilištu u Bayreuthu, istakao je da je više od 100 zemalja već uvelo porez na šećer u pićima te da istraživanja pokazuju pozitivne učinke.
„Općenito, jasno je da takvi porezi smanjuju potrošnju zaslađenih napitaka“, rekao je za Deutsche Welle. „Znamo i iz brojnih drugih studija da redovita konzumacija takvih pića dovodi do debljanja i povećava rizik od gojaznosti i obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa.”
Istraživanja također pokazuju da stanovnici Njemačke konzumacijom bezalkoholnih pića unose više šećera u organizam nego stanovnici bilo koje od deset najnaseljenijih zemalja zapadne Europe. Prema studiji organizacije Foodwatch, objavljene u veljači, Nijemci dnevno konzumiraju oko 26 grama šećera iz pića – više nego iz čokolade i slatkiša (20 grama).
Za razliku od toga u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je slojeviti porez uveden 2018. godine, prosječan unos iznosi samo 16 grama dnevno. Tamošnji primjer pokazuje i da proizvođači nisu reagirali povećanjem cijena, već smanjenjem količine šećera u napicima. Do 2019. sadržaj šećera u britanskim bezalkoholnim pićima smanjen je za 35%.
Industrija pića skeptična
No ovi podaci nisu uvjerljivi za predstavnike prehrambene industrije i tvrtki koje proizvode pića. Neki ističu da je, unatoč porezu, stopa dječje gojaznosti u Ujedinjenom Kraljevstvu i dalje veća nego u Njemačkoj.
Prema riječima Manon Struck-Pacyna iz udruženja Food Federation Germany, porezi na šećer u drugim zemljama možda su samo doveli do preusmjeravanja potrošnje na druge slatke proizvode.
„To je takozvani efekt supstitucije”, kaže ona za DW. „Uvodimo nešto pod izgovorom prevencije zdravlja, ali to ne mora nužno donijeti rezultat, jer nema dokaza da ljudi postaju mršaviji.” No u priopćenju iz travnja koje su potpisali deseci njemačkih znanstvenika i organizacija za javno zdravlje, navodi se da nema dokaza da porez na šećer dovodi do povećane potrošnje drugih slatkih proizvoda.
Teret za gospodarstvo?
Manon Struck-Pacyna tvrdi i da bi takav namet kratkoročno doveo do većih troškova za potrošače. „Uz porez dolaze i veći birokratski troškovi za tvrtke. Moraju analizirati sve proizvode, izračunati sadržaj šećera i svrstati ih u kategorije. To znači mnogo radnih sati – a ti troškovi će se prenijeti na potrošače.“
Posebno bi, prema njenim riječima, bile pogođene male i srednje firme koje imaju ograničen asortiman. Ako bi morale mijenjati recepturu, mogle bi izgubiti tržište.
Porez za siromašne?
Još jedna kritika je da porez na šećer nerazmjerno pogađa domaćinstva s nižim prihodima, koja veći dio novca troše na hranu i češće kupuju zaslađena pića.
Ipak, Philipsborn smatra da zdravstvene koristi nadmašuju te nedostatke. „Ukupno porezno opterećenje je relativno malo – nekoliko eura po domaćinstvu godišnje. To nije presudno“, rekao je. „Važnije je pitanje tko ima koristi od tog novca.”
Prema njegovim riječima, upravo bi siromašniji slojevi najviše profitirali, jer su oni najviše pogođeni bolestima povezanim s prekomjernim unosom šećera. Drugim riječima, takav porez može doprinijeti većoj društvenoj jednakosti.
Potrebne šire mjere
Stručnjaci se slažu da sam porez nije dovoljan. Učinkovita zdravstvena politika zahtijeva čitav paket mjera: zdraviju ishranu u školama i vrtićima, zaštitu djece od marketinga kojim se reklamira nezdrava hrana, kvalitetniju ponudu u menzama, kao i niže poreze na zdravu hranu.
Za sada prijedlog ovog poreza u Njemačkoj tek treba proći parlamentarnu proceduru, a politička rasprava će se, po svemu sudeći, nastaviti.