Izborno tijelo Islamske zajednice u BiH izabralo je novog reisuil-ulemu – prof.dr. Nedžada Grabusa. Nakon što se aktualni reis-ul-ulema, Husein Kavazović, nakon dva sedmogodišnja mandata nije mogao ponovno kandidirati, za izbor novog poglavara Islamske zajednice u BiH bila su tri kandidata: mostarski muftija Salem ef. Dedović, sarajevski muftija Nedžad Grabus i rukovoditelj Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice Mensur Malkić.
O ovom važnom izboru vjerskog poglavara, ne samo za bh muslimane, pisao je i Deutsche Welle navodeći kako Malkić je svoj fokus usmjerio na vjersko i institucionalno jačanje Islamske zajednice, dok Dedović najavljuje da funkciju reis-ul-uleme shvaća više politički i da bi se snažnije uključivao u društvene debate. Nedžad Grabus, kao dugogodišnji predstavnik muslimana i muftija u Sloveniji, ima najviše međunarodnog iskustva. On želi ojačati Islamsku zajednicu u vremenima globalizacije i sekularizacije.
Nijedna druga islamska ličnost u Europi nema poziciju kakvu ima reis-ul-ulema u Sarajevu, kaže imam Benjamin Idriz iz Penzberga u Bavarskoj. „Zbog toga ovi izbori imaju poseban značaj i izvan Bosne i Hercegovine – kako za muslimane, tako i za nemuslimane u Europi.“
„Ovi izbori su za nas važni jer smo s Islamskom zajednicom u Bosni povijesno, teološki i institucionalno usko povezani“, kaže Zenahir Mraković, predsjednik Upravnog odbora Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj (IGBD). „Bošnjaci“ je naziv kojim se bosanski muslimani danas sami nazivaju. Sa oko stotinu džemata širom Njemačke, IGBD tamo spada među manje muslimanske organizacije.
Muslimani u Bosni i Hercegovini žive već stoljećima. Islam je u jugoistočnu Europu stigao sa širenjem Osmanskog carstva. Organizacijska struktura Islamske zajednice uspostavljena je nakon što je Bosna na Berlinskom kongresu 1878. godine pripala Austro-Ugarskoj: novi vladari su, po uzoru na kršćanske crkve, islam službeno priznali kao vjersku zajednicu i 1892. godine uveli funkciju reis-ul-uleme.
Novi poglavar bosanskih muslimana preuzet će dužnost u teškim vremenima: državnost Bosne i Hercegovine je krhka, a strani akteri nastoje povećati svoj utjecaj.
„Pokušaji utjecaja ne dolaze samo iz Ankare ili Rijada, nego i iz Washingtona, Berlina ili Bruxellesa. I oni pokušavaju uticati na reis-ul-ulemu u skladu sa svojim interesima“, kaže teolog Esnaf Bećić.
Istovremeno, antimuslimanski rasizam i islamofobija u Europi poprimili su razmjere koje su sve više zastrašujuće za muslimane. Desničarski populisti jačaju, a ekstremističke stranke dobijaju sve veću podršku. One žele muslimanima osporiti pravo na ravnopravno sudjelovanje u društvu. U takvoj situaciji postoji očekivanje da će se novi reis-ul-ulema, s punim demokratskim i povijesnim legitimitetom koji nosi njegova funkcija, snažnije uključiti u debate o islamu u Europi.
To očekuje i imam Benjamin Idriz iz Penzberga u Bavarskoj Reis-ul-ulema bi, smatra on, mogao bi uliti povjerenje ne samo Bošnjacima nego i svim muslimanima u Europi, te većinskim društvima poslati poruku da je Islam sastavni dio Europe i da Islam prihvaća i usvaja vrijednosti poput vladavine prava, ravnopravnosti spolova i slobode izražavanja. „Reis-ul-ulema bi to u budućnosti trebao još snažnije naglašavati“, poručuje Idriz, piše DW.
/Desk/