Čelnici država članica postigli su dogovor o zabrani uvoza ruske nafte koja se doprema brodovima, objavio je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. Sankcije također uključuju isključivanje najveće ruske banke iz SWIFT-a, međunarodnog sustava za razmjenu poruka o bankovnim transakcijama. Predsjednica Europske Komisije Ursula von der Leyen je nakon završetka prvog dana summita EU-a u Bruxellesu, oko jedan sat iza ponoći, objasnila da je ključ rješenja da i Mađarska odustane od uvoza nafte iz Rusije taj da imaju alternativu preko Jadranskog naftovoda.
Von der Leyen je rekla da je hrvatski premijer Andrej Plenković na sastanku objasnio da se za to moraju napraviti neke prilagodbe, uz investicije, ali da se to može napraviti za 45 do 60 dana. Dakle, u relativno kratkom roku. Von der Leyen je dodala da i Mađarska u svojim rafinerijama mora napraviti neke prilagodbe zato što je sirova nafta koja dolazi naftovodom Družba iz Rusije drugačija od one koja će dolaziti morskim putem do Hrvatske i potom Jadranskim naftovodom.
Predsjednica Europske komisije je to objašnjenje dala odgovarajući na pitanja kakva su jamstva data Mađarskoj za pristanak na dogovor.
Prema riječima predsjednice Europske komisije, nakon ove odluke EU će do kraja godine zabraniti uvoz 90 posto ruske nafte. Do takve računice su došli time što se dvije trećine odnosi na embargo na cijeli uvoz ruske nafte morskim putem, a ostatak je unilateralna najava Njemačke i Poljske da će one do kraja godine u potpunosti odustati od uvoza ruske nafte kopnenim naftovodom.
Nakon toga ostaje samo uvoz za Mađarsku, ali i o tome će se razgovarati u budućnosti, upravo uzimajući u obzir alternativni pravac preko Hrvatske, piše Jutarnji list.
Orban: Mađarske obitelji mogu mirno spavati
Mađarski premijer Viktor Orban u ponedjeljak je u kasnonoćnoj videoporuci na društvenoj mreži Facebook poručio mađarskim obiteljima da ‘mogu mirno spavati u svojim krevetima, zaštićeni od skupih troškova goriva i grijanja koje će embargo značiti za ostatak Europe’.
Dogovor je postignut. Mađarska je izuzeta od naftnog embarga! Mađarske obitelji mogu noćas mirno spavati, spriječili smo ideju od koje se diže kosa na glavi”, poručio je Orban.
Orban je prošlog mjeseca osvojio četvrtu uzastopnu izbornu pobjedu, obećavajući da će cijene komunalnih usluga i goriva ostati niskim; prošli tjedan najavio je nove neočekivane poreze kako bi pokrio troškove održavanja subvencija.
Sredinom svibnja Orban se sastao s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen zbog veta koje je Mađarska stavila na šesti paket sankcija, odnosno embarga na uvoz ruske nafte. Mađarska, kako je tada objasnio jedan diplomat, tražila je jamstva da će se Zagreb angažirati na izgradnji te infrastrukture, kao i jamstva o europskim financijskim sredstvima.
“Oni koji imaju more i luke mogu donijeti naftu na tankerima. Da ga (more) nisu uzeli od nas, i mi bismo imali luku”, rekao je Orban u razgovoru za državni radio ranije ovog mjeseca. Ova njegova izjava rezultirala je brojnim reakcijama iz Hrvatske.
Plenković: Prilika za Hrvatsku
“Hrvatski stav je cijelo vrijeme jasan, mi smo za šesti paket sankcija, za postupno napuštanje korištenja fosilnih energenta koji dolaze iz Rusije i za stvaranje alternativne mreže koja će svima omogućiti opskrbne pravce. Kada je riječ o nafti i onome što je predloženo, a to je da se ništa ne mijenja do kraja ove godine, mi govorimo o tranzicijskim razdobljima u 2023. Mislim da bi se tu svi, uključujući i Mađarsku trebali pronaći”, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković uoči zasjedanja država članica i rasprave o novom paketu sankcija Rusiji.
“Mi smo u ovih 100 dana brutalne ruske agresije izglasali pet paketa sankcija, ovakav iskaz međunarodne mobilizacije i pomoći za Ukrajinu je bez presedana. Ovo su sada razgovori o daljnjim paketima i u Versaillesu smo rekli da treba uzeti u obzir specifičnost svake od zemalja, nije to otići iz jednog dućana u drugi. Svi imamo obavezu da svi naši građani imaju benzina, struje i plina i da nema nestašice. Ta energetska ovisnost o ruskim energentima se ne može riješiti preko noći, ali pregovori idu u dobrom smjeru i tu ja ne vidim neki dugoročno veći problem”, prenosi N1 Hrvatska.
Plenković je kaza i kako Hrvatska može jako puno te da je to prilika za Hrvatsku.
“Mi možemo pomoći jako puno. Mi smo već komunicirali prema EK da smo spremni s našim lukama i skladištima dati važan doprinos. Najbolja opcija je dodatna investicija u postojeći LNG terminal, koji bi znatno povećao kapacitete. Bio bi najbrži, najučinkoviti i za nas i za puno zemalja u našem okruženju. To je realno i moguće i navjerojatnije ćemo ići u tom pravcu. To smo raspravili i blizu smo investicijskih odluka. Možemo napraviti golem iskorak, Hrvatska u ovim okolnostma može biti pravi energetski HUB za srednju Europu”, zaključio je Plenković.
Sberbank: Radimo normalno
Najveća ruska banka Sberbank priopćila je danas da posluje normalno unatoč isključenju iz međunarodnog međubankovnog sustava SWIFT, koje je dio novog paketa sankcija EU-a prema Rusiji zbog njezina napada na Ukrajinu, prenosi HINA.
“Sberbank posluje kao i obično, a isključenje iz međunarodnog međubankovnog sustava za prijenos informacija i plaćanja SWIFT ne mijenja trenutnu situaciju s međunarodnim transakcijama, priopćila je press služba Sberbanka, a prenose RIA Novosti.
“Sberbank radi normalno. Glavna ograničenja su već na snazi. Prekidanje veze sa SWIFT-om ne mijenja trenutnu situaciju u međunarodnim plaćanjima. Domaće transakcije ne ovise o SWIFT-u i banka će ih obavljati standardno”, kaže se u priopćenju.
Najveća ruska banka Sberbank priopćila je u utorak da posluje normalno unatoč isključenju iz međunarodnog međubankovnog sustava SWIFT, koje je dio novog paketa sankcija EU-a prema Rusiji zbog njezina napada na Ukrajinu.
Isključivanje Sberbanke iz SWIFT-a dogovoreno je u sklopu šestog paketa sankcija EU-a. Taj paket uključuje i zabranu uvoza ruske nafte koja se doprema brodovima te zabranu emitiranja trima ruskim televizijama. Donesena je i odluka o sankcioniranju pojedinaca odgovornih za ratne zločine.
/desk/