Softverski inženjeri bili su među prvima koji su počeli koristiti umjetnu inteligenciju na poslu. No kako AI sve više ulazi u programiranje, dio developera sada pokušava ograničiti njegovu upotrebu. Razlog nije nužno otpor prema tehnologiji, već osjećaj da umjetna inteligencija često nema dovoljno konteksta za kvalitetno rješavanje problema.
Godine 2024. softverska inženjerka Laura Housh počela je koristiti umjetnu inteligenciju kao pomoćnika pri programiranju i drugim zadacima. Dvije godine kasnije kaže da prema AI-ju ima odnos ljubavi i mržnje.
„Pokušala sam ga koristiti za programiranje, ali jednostavno ne mogu to prihvatiti“, rekla je.
Prema njezinim riječima, umjetna inteligencija može pomoći u pronalaženju smjera ili poslužiti kao „drugi par očiju“, ali joj nedostaje kontekst potreban da bi zaista bila korisna u složenijim zadacima.
Housh nije jedina programerka koja tako razmišlja.
Šest od deset tehnoloških radnika pokušava izbjegavati AI
Prema novom istraživanju platforme Stack Overflow, popularne stranice za pitanja i odgovore među programerima, šest od deset tehnoloških radnika koji su sudjelovali u istraživanju kaže da pokušava izbjegavati korištenje umjetne inteligencije.
U istraživanju je sudjelovalo oko 30.000 softverskih developera iz 169 zemalja, a rezultati pokazuju prilično složenu sliku: korištenje AI-ja brzo raste, ali istodobno raste i nesigurnost oko toga kako će tehnologija promijeniti samu profesiju.
Softverski inženjeri nalaze se na samom čelu tehnološke transformacije jer je njihova industrija među prvima masovno prihvatila AI.
Velike tehnološke kompanije, ali i startupi, sve češće koriste umjetnu inteligenciju za pisanje koda. U izvješću Indeed Hiring Laba iz prošle godine zanimanje softverskog developera navedeno je kao posao koji je među najizloženijima transformaciji koju donosi umjetna inteligencija.
Većina koristi AI, ali mnogi ga i dalje ne žele
Istraživanje Stack Overflowa pokazalo je da 65 posto ispitanika koristi pomoćnike ili agente za programiranje.
Za usporedbu, istraživanje Googleove istraživačke divizije provedeno prošle godine među 5.000 tehnoloških stručnjaka diljem svijeta pokazalo je da čak 90 posto njih koristi AI na poslu, što predstavlja povećanje od 14 postotnih bodova u odnosu na 2024. godinu.
Istodobno, raste i nezadovoljstvo poslom.
Gotovo trećina ispitanih programera kaže da nije zadovoljna svojom trenutačnom pozicijom, u usporedbi s 28,4 posto godinu ranije.
Oko 45 posto opisuje se kao „zadovoljno do mjere samozadovoljstva“, dok samo 22,3 posto kaže da je sretno na svom poslu.
Među glavnim razlozima nezadovoljstva navode se izgaranje na poslu, tehnološki umor, gospodarska neizvjesnost i nedostatak jasnih mogućnosti napredovanja.
Mnogi od tih problema postojali bi i bez umjetne inteligencije. Međutim, brzina kojom se AI razvija dodatno je pojačala postojeće pritiske, smatra izvršni direktor Stack Overflowa Prashanth Chandrasekar.
„Ljudi moraju potpuno preoblikovati svoje poslove i prilično je uznemirujuće ne znati koliko će onoga što danas rade biti automatizirano“, rekao je Chandrasekar.
Problem nije samo strah od gubitka posla
Za softverske developere problem je složeniji od pitanja hoće li ih umjetna inteligencija jednostavno zamijeniti.
Prema Chandrasekaru, iskusni programeri mogu imati osjećaj da vještine koje su godinama razvijali više nisu toliko relevantne.
Istodobno se od zaposlenika na početku karijere očekuje da rade gotovo kao da već imaju nekoliko godina iskustva. Razlog je upravo AI, koji je podigao očekivanja poslodavaca.
Programeri također sve više svoje slobodno vrijeme troše na učenje novih AI alata i tehnologija kako bi ostali u korak s tržištem.
Za Lauru Housh to predstavlja dodatni pritisak.
Kaže da u slobodno vrijeme prati videomaterijale o umjetnoj inteligenciji i čita dokumentaciju različitih platformi, ali joj je i dalje teško pratiti tempo razvoja.
„Iscrpljujuće je jer postoji toliko buke koja govori: ‘Radi ovo, radi ono, ili ćeš zaostati’“, rekla je.
AI nema iskustvo iskusnog programera
Za programerke poput Housh i Audrey Eschright, softverske inženjerke s 20 godina iskustva, problem nije u tome što ne žele prihvatiti novu tehnologiju.
Problem je u tome što AI agenti nemaju ni široko opće znanje iskusnog developera ni specifičan kontekst koji dugogodišnji zaposlenik ima o određenom sustavu, kompaniji ili projektu.
To može dovesti do dodatnog posla i umora.
Eschright upozorava i na drugi problem: kada programer umjesto samostalnog pisanja koda prepusti velik dio posla umjetnoj inteligenciji, može izgubiti uvid u to kako je rješenje zapravo nastalo.
„Pisanje koda način je na koji rješavate probleme“, rekla je Eschright. „Kao softverski inženjer, sustav upoznajete tako da ga mijenjate.“
Programeri AI-ju vjeruju samo u određenim zadacima
Rezultati istraživanja Stack Overflowa potvrđuju tu rezerviranost.
Nešto više od 74 posto ispitanika smatra da je AI koristan za implementaciju koda, dok oko 72 posto smatra da pomaže pri otklanjanju pogrešaka u kodu.
No kada je riječ o drugim poslovnim zadacima, poput komunikacije i dizajna, povjerenje je znatno manje – samo 34,4 posto ispitanika smatra AI korisnim.
Još je zanimljiviji podatak da samo 6,6 posto programera vjeruje umjetnoj inteligenciji kada je riječ o važnim odlukama.
Oko 78 posto ispitanika smatra da je pri provjeri koda koji je generirala umjetna inteligencija važno znati izvore na kojima se rezultat temelji.
Što više kompanija koristi AI, to je oprez veći
Programeri su danas posebno oprezni kada je riječ o povjerenju u umjetnu inteligenciju jer se AI projekti u sve većem broju kompanija pomiču iz eksperimentalne faze prema stvarnoj primjeni.
Deloitteovo istraživanje objavljeno u siječnju, provedeno među više od 3.200 poslovnih i IT čelnika, pokazalo je da je 54 posto ispitanika očekivalo da će najmanje 40 posto njihovih AI eksperimenata u sljedeća tri do šest mjeseci prijeći u produkciju.
To znači da će se odluke o tome koliko AI-ju vjerovati sve češće donositi u stvarnim poslovnim sustavima, gdje pogreške mogu biti znatno skuplje nego tijekom eksperimentiranja.
Laura Housh zato ne želi potpuno odbaciti umjetnu inteligenciju, ali smatra da čovjek mora zadržati kontrolu.
„Ne volim gubiti kontrolu; volim kritičko razmišljanje i znatiželju“, rekla je. „Važnije je nego ikad biti znatiželjan.“
Kako umjetna inteligencija sve dublje ulazi u programiranje, čini se da se rasprava među developerima više ne vodi samo oko pitanja može li AI pisati kod, nego i oko toga koliko bi programeri trebali dopustiti AI-ju da razmišlja umjesto njih.