Pod naslovom “Draži kineski vrabac nego europski golub” Frankfurter Allgemeine Zeitung piše o tomu kako zemlje zapadnog Balkana žele članstvo u Europskoj uniji, ali dok se to ne dogodi da one rado uzimaju novac iz Pekinga. Ove novine posjećaju na dva skupa koji se idućeg tjedna održavaju u Bruxellesu i Dubrovniku, Summit EU-Kina u utorak i susret kineskog premijera Lija Kećianga i predsjednika vlada 16 istočnoeuropskih zemalja u petak.
Ove novine tvrde da oba susreta zasjenjuju vijesti da se “istočna Europa sve više otuđuje od EU-a i okreće Narodnoj Republici (Kini)”. Kao primjer FAZ navodi gradnju termoelektrane na ugljen “Tuzla 7”. Projekt je vrijedan 920 milijuna eura, od čega dvije trećine pokriva kredit kineske državne banke Eximbank, a jednu trećinu Elektroprivreda BiH.
Parlament Federacije BiH je odlučio dati jamstvo za taj kredit vrijedno 614 milijuna eura, piše FAZ te nastavlja: “Zaštitnici okoliša, financijski stručnjaci i institucije Europske unije to smatraju krivim. S jedne strane Bosna se oslanja na tehniku štetnu za okoliš, s druge strane opasno visokim jamstvom ta zemlja postaje ovisna o Kini, a s treće strane taj naum je u suprotnosti s propisima EU-a o potporama”, naglašava FAZ.
Podsjeća da je BiH članica Energetske zajednice, koju čine članice EU-a i treće zemlje koje teže članstvu u EU-u. “Nakon provjere projekta ‘Tuzla 7’ Tajništvo Energetske zajednice je smatralo da stopostotno jamstvo kao državna potpora nije u skladu s pravom EU-a. Ta je ustanova zato pokrenula postupak (protiv BiH) zbog kršenja ugovora.”
FAZ prenosi i mišljenje istočnoeuropske nevladine organizacije CEE Bankwatch: “Kršenje ugovora bi moglo odgoditi pristup Europskoj uniji i dovesti do toga da europske kreditne banke uskrate svoje energetske investicije.”
Austrijski Der Standard piše o sličnom problemu u Srbiji gdje je dano dopuštenje tvrtci Gastrans za gradnju plinovoda, koje je također u suprotnosti s odredbama Energetske zajednice kojoj pripada i Srbija. Taj plinovod dug 400 kilometara bi trebao povezati plinovode u Bugarskoj i Mađarskoj i tako omogućiti dostavu ruskog plina u srednju Europu zaobilazeći Ukrajinu. “Gastrans je geopolitički osjetljiv projekt jer on pokazuje okretanje Srbije Rusiji i jer predstavlja novu varijantu plinovoda Južni tok (Southstream), koji je već proglašen mrtvim.”
Ove novine podsjećaju da je Južni tok propao upravo zbog odredbe EU-a odnosno Energetske zajednice da isto poduzeće ne može kontrolirati proizvodnju, transport i prodaju plina. Te da je ruski Gazprom većinski vlasnik Gastransa, što znači da bi Gazprom opet kontrolirao i proizvodnju i transport i prodaju.
(Izvor: DW)