Njemački kancelar Olaf Scholz trebalo bi posjetiti Srbiju 10. lipnja, potvrđeno je za DW iz srpskih diplomatskih izvora. „Teži se tom datumu, ostaje još uskladiti posjet s drugim zemljama u regiji”, rekao je taj izvor, piše Deutsche Welle.
Prema njemu, Scholz će, pored Beograda, svakako posjetiti i Prištinu, a putovanje bi trebalo prerasti u malu balkansku turneju s posjetima Tirani i Skoplju, možda i Sarajevu.
Prethodno je novinar Frankfurter Allgemeine Zeitunga Michael Martens na Twitteru prenio da Scholz dolazi u Beograd 10. lipnja. On je, pozivajući se na pouzdane izvore iz Berlina, naveo da će teme biti „energetika, gospodarstvo, srbijanska pozicija prema Rusiji” i drugo.
Izvor DW-a kaže da njemački kancelar želi dobro pripremiti samit Berlinskog procesa koji će se vjerojatno održati u kolovozu: „Za razliku od bivše kancelarke Merkel, Scholz više ide ka konkretnim rješenjima. Stalo mu je da taj samit ne bude samo skupo putovanje, nego da se dođe do konkretnih rješenja.”
Cilj Berlinskog procesa je tješnje povezivanje regije Zapadnog Balkana, kroz slobodan protok ljudi, robe, kapitala i usluga.
Macron kao kočničar
Osim pokušaja da se Beograd uključi u sankcije protiv Rusije, Scholz će pokušati nešto ponuditi i Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, kažu upućeni. Naime, očekuje se dafrancuski predsjednik Emmanuel Macron i dalje blokira početak pregovora EU-a sa Skopljem i Tiranom. Zato će se, kažu izvori, samit EU-Zapadni Balkan pod francuskim predsjedanjem u lipnju održati u Bruxellesu, a ne u Parizu.
Macron i Scholz se razilaze u idejama o proširenju EU-a. Francuski predsjednik je nedavno podgrijao viziju o Europi „dvije brzine”, gdje bi države poput Srbije i susjeda imale mjesta samo u vanjskom prstenu, ali ne bi bile punopravne članice EU-a.
Visoko na listi prioriteta
Kancelarov posjet Balkanu novi je dokaz da je regija visoko na listi prioriteta nove koalicije u Berlinu. Početkom svibnja su u Berlinu bili srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski premijer Albin Kurti.
Tada je ocijenjeno da Scholzova vlada pridaje veliki značaj kosovskom problemu u svjetlu rata u Ukrajini. Njemački kancelar je tada prvi put rekao da „međusobno priznanje“ treba biti dio sveobuhvatnog sporazuma Beograda i Prištine, piše DW.
/Republika/