Njemačka neće Kijevu isporučiti krstareće rakete Taurus, odlučio je Bundestag. Dok neki političari i stručnjaci međunarodnog prava smatraju da Ukrajina njemačkim oružjem smije napasti Rusiju, kancelar Scholz je oprezan, piše Deutsche Welle.
Već mjesecima se u Njemačkoj raspravlja o tome treba li Ukrajini isporučiti krstareće raketa “Taurus”. U srijedu navečer (17.1.) je njemački parlament Bundestag glasovao o tome i velikom većinom glasova odbacio odgovarajući prijedlog oporbene kršćansko-demokratske (CDU/CSU) frakcije, koja je od savezne vlade tražila da “konačno i odmah osigura Ukrajini operativne krstareće rakete ‘Taurus’ u najvećoj mogućoj mjeri”.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., ruska vojska gotovo svakodnevno napada ukrajinske gradove topništvom, projektilima i bespilotnim letjelicama. Zauzvrat, Ukrajina granatira vojne ciljeve na teritorijima pod ruskom okupacijom, primjerice na Krimu.
No, napadnuti su i neki ciljevi u samoj Rusiji, primjerice u regiji oko strateški važnog grada Belgoroda, oko 30 kilometara od ukrajinske granice. Prema ruskim informacijama, 30. prosinca 2023. u Belgorodu je prilikom ukrajinskog bombardiranja poginulo 25 ljudi.
U skladu s međunarodnim pravom
Ti su napadi načelno u skladu s međunarodnim pravom, kaže Wolff Heintschel von Heinegg, stručnjak za međunarodno pravo na Europskom sveučilištu Viadrina u Frankfurtu na Odri. U međunarodnim oružanim sukobima „nijedna strana u sukobu nije obvezna ograničiti neprijateljstva na vlastiti teritorij”, rekao je u razgovoru za DW. „Naprotiv, legitiman je cilj oslabiti protivničke snage i stoga napasti ih kako izravno, tako i druge legitimne vojne ciljeve”, kaže on.
Čak i ako pritom poginu civili, to bitno ne mijenja pravnu situaciju, smatra von Heinegg: „Iako izravni napadi na civile i civilne objekte ostaju zabranjeni, to ne znači da se uvijek može izbjeći da oni stradaju.”
Međunarodno humanitarno pravo zabranjuje „napade na legitimne vojne ciljeve ako se može očekivati da će takozvana kolateralna šteta biti izrazito nerazmjerna očekivanoj vojnoj prednosti”, ali von Heinegg to ne vidi kao slučaj s ukrajinskim napadima na ciljeve u Rusiji.
Njemačko oružje protiv zabranjenog napadačkog rata
S jedne strane još nije jasno je li u napadima na Rusiju korišteno i oružje sa Zapada, a s druge je to ključno pitanje za zapadne saveznike Ukrajine.
Tako, primjerice, njemački kancelar Olaf Scholz ne želi isporučiti Ukrajini krstareće rakete dugog dometa Taurus. One važe kao jedno od najmodernijih raketnih oružja kojim Zapad raspolaže, i dometa su do 500 kilometara. Scholz se boji da bi njima mogli biti napadnuti ciljevi u Rusiji, čime bi Njemačka mogla biti izravno uvučena u rat.
Ali čak i da se koristi njemačko oružje, to iz perspektive međunarodnog prava ne bi bio problem, tvrdi Wolff Heintschel von Heinegg. Ruska invazija u veljači 2022. bila je „jasan slučaj zabranjenog napadačkog rata, tako da je trećim državama poput Njemačke (…) dopušteno pomoći žrtvi agresije – uključujući isporuku oružja.” U tom smislu za međunarodno pravo „ne igra nikakvu ulogu” koristi li se to oružje onda protiv ciljeva u Rusiji.
Pritisak Zelenih i kršćanskih demokrata na Scholza
Nije samo Ukrajina ta koja traži od njemačke vlade da isporuči Taurus. I u Njemačkoj raste pritisak na kancelara Scholza da pristane na isporuku.
Sara Nanni, glasnogovornica za obrambenu politiku parlamentarne skupine Zelenih u Bundestagu, koja je dio koalicijske vlade koju čine socijaldemokrati (SPD), Zeleni i liberali (FDP), ide korak dalje. U razgovoru za DW ona se izričito zalaže da se Ukrajini dopusti napad na ruski teritorij, uključujući i njemačkim oružjem.
Što se tiče mogućih posljedica za Njemačku, ona kaže: „Naravno, uvijek se bojim da bi Rusija mogla proširiti svoj rat na NATO, a time i na Njemačku. Međutim, to ne ovisi o tome što isporučimo ili ne isporučimo. To samo ovisi o tome što će Putin odlučiti.”
Takvo otvoreno zagovaranje većeg njemačkog angažmana u ratu još uvijek je prilično novo u Njemačkoj. Ali na pitanje DW-a, Roderich Kiesewetter, sigurnosni političar iz najveće oporbene stranke, konzervativnog CDU-a, također podržava ideju.
„Napadi Ukrajine na vojne ciljeve na ruskom teritoriju nisu samo dopušteni prema međunarodnom pravu, oni su također vojno-strateški i apsolutno razumni”, piše on DW-u.
Kiesewetter smatra da je pritom nebitno hoće li biti korišteno i njemačko oružje, „jer je to onda ukrajinsko oružje. Ukrajina treba samostalno odlučiti o upotrebi oružja koje joj je stavljeno na raspolaganje i omogućiti najučinkovitiju upotrebu oružja”. To Njemačku ne čini aktivnim sudionikom rata.
Time oporbeni političar proturječi idejama koje navodno kruže u vladinim krugovima da bi Njemačka mogla isporučiti Taurus Ukrajini, ali tek nakon što mu tehnički ograniči domet i uz uvjet da se njime ne gađaju ciljevi u samoj Rusiji.
Upozorenje bivšeg njemačkog generala
Važnije je pitanje, međutim, što Ukrajina i Njemačka žele postići projektilima Taurus i koji je u konačnici cilj cjelokupne podrške Ukrajini.
Dok Kiesewetter vjeruje da je deklarirani ukrajinski cilj ponovnog zauzimanja svih teritorija koje je Rusija okupirala, uključujući Krim, ispravan i ostvariv, umirovljeni brigadni general Helmut Ganser upozorava da je to iluzija.
U intervjuu za „Zeit-Online” Ganser je objasnio: „Očekivanje da Ukrajina može obnoviti svoj puni teritorijalni integritet vojnim sredstvima temelji se na očitom gubitku realnosti, kada se ima u vidu ogroman napor koji bi to iziskivalo, a sve manju spremnost za podršku na Zapadu.”
Ganser smatra da postoji velika opasnosti od uvlačenja NATO-a u rat ukoliko se sve stavlja na kartu „ukrajinskog pobjedničkog mira”.
„Odgovorna sigurnosna politika, koja mora spriječiti moguću štetu njemačkom stanovništvu (što je ustavna zadaća kancelara, nap. red.), ne smije ići tim putem”, smatra Ganser.
Kiesewetter, također bivši časnik Bundeswehra, takve izjave smatra „izrazom popuštanja i nekritičnog precjenjivanja Rusije”.
Ukrajina, kaže, „može nastaviti pobjeđivati”, ali joj je za to potrebno oružje sa Zapada i perspektiva članstva u NATO-u. O ovom pitanju rasprava u Njemačkoj još nije okončana, zaključuje na kraju DW.
Inače, podsjetimo da su već prije iz Ukrajine, a komentirajući dvojbu Nijemaca, visoki ukrajinski dužnosnici isticali kako se “Njemačka plaši od reakcije Rusije”, nakon što bi njihovim raketama Ukrajinci gađali ciljeve na ruskom teriroriju.
/Desk/