Većina građana koja u Njemačkoj prima novčanu državnu potporu je stranog porijekla, a među njima su najbrojniji državljani Ukrajine. Oni u usporedbi s ostatkom Europe u Njemačkoj primaju i najviše novca, prenosi pisanje njemačkih medija Deutsche Welle.
Kritičari useljavanja su to i do sada tvrdili, sada su u javnost procurile i službene statistike: većina građana koja prima državnu potporu za građane (tzv. Bürgergeld) su stranog porijekla.
Na saveznoj razini udio građana migrantskog porijekla je među primateljima ove vrste pomoći 63,1 posto. U tri savezne pokrajine udio stranaca među primateljima pomoći je i preko 70 posto pri čamu prednjači savezna pokrajina Hessen sa 76,4 posto iza koje slijedi Baden-Württemberg sa 74,1 te Hamburg sa 72,8 posto.
Ovi podaci potječu od Saveznog ureda za zapošljavanje a preko prazničnog vikenda u Njemačkoj su ih prenijeli svi važniji mediji.
Najbrojniji primatelji pomoći Ukrajinci i Sirijci
Pritom treba napomenuti da vlasti kao osobe s migrantskim porijeklom vode one građane koji nisu rođeni u Njemačkojali i one kojima barem jedan roditelj nije rođen kao njemački državljanin. Isto tako je broj osoba s migrantskim porijeklom od 2013. porastao s 20 na 29 posto. 2013. je 43 posto primatelja pomoći, koja se tada nazivala pomoć za nezaposlene II, bio migrantskog porijekla.
Među najbrojnije primatelj pomoći za građane spadaju građani Ukrajine, njih preko 700.000, iza kojih slijede građani Sirije od kojih su mnogi gotovo desetljeće nakon dolaska u Njemačku nezaposleni.
Među najbrojnijim stranim primateljima pomoći su i građani Turske, Afganistana i Iraka. Kao nezaposleni se u istim statistikama vode i državljani Hrvatske kojih je 22.000 bez posla ili trenutno traže zaposlenje.
Ukupno je u Njemačkoj registrirano 211.000 državljana Hrvatske sa stalnim zaposlenjem. Građani EU-a pravo na državnu pomoć imaju teko nakon pet godina boravka u Njemačkoj. Kod novčane državne pomoći se radi o pomoći osobama koje su u potrazi za zaposlenjem tj. radno sposobnim osobama. Postoji još i socijalna pomoć koja je namijenjena osobama koje iz zdravstvenih razloga nisu radno sposbne.
Najizdašnija pomoć u Njemačkoj
Istodobno dnevnik Die Welt piše o položaju izbjeglica iz Ukrajine u Njemačkoj u usporedbi s ostalim EU zemljama. Izbjeglice iz Ukrajine su u Europskoj uniji povlaštene u usporedbi s ostalim izbjeglicama po tomu što im se od samog dolaska priznaje izbjeglički status a time i državna pomoć na višoj razini od one koju dobivaju izbjeglice kojima tek treba biti priznat ili odbijen status.
Konkretno državljani Ukrajine primaju istu novčanu pomoć kao i ostali građani Njemačke koji najmanje pet godina žive u Njemačkoj. To za samca znači 563 eura mjesečno uz naknadu za stanarinu i režije. U prosjeku Njemačka po izbjeglici iz Ukrajine mjesečno izdvaja 954 eura. To je, s izuzetkom Belgije, gdje izbjeglice iz Ukrajine poreznog obveznika stoje 1288,46 eura mjesečno, najviše unutar Europske unije.
U Nizozemskoj tako samci izbjeglice iz Ukrajine primaju 384 eura, u Italiji 300, u Francuskoj 426 eura. Po mišljenju mnogih političara u Njemačkoj, visoka razina državne pomoći u Njemačkoj služi kao poticaj mnogim migrantima da upravo Njemačku odaberu kao ciljnu zemlju.
„Mi zahtijevamo harmoniziranje materijalnih poticaja za izbjeglice na razini EU-a”, rekao je za Die Welt Reinhard Sager, predsjednik Saveza njemačkih okruga.
Gerd Landsberg iz Saveza njemačkih gradova i općina smatra da treba preispitati odluku o plaćanju novčane potpore za građane Ukrajine od trenutka dolaska u Njemačku. On smatra da se radi o „klopci” za mnoge izbjeglice za koje jednostavno ne postoji dovoljno poticaja za integriranje u tržište rada, prenosi DW.
/Desk/