Premijer F BiH Nermin Nikšić na današnjoj tiskovnoj konferenciji po pitanju povećanja minimalne plaće na 1.000 KM u FBiH ponovno je govorio o razlozima ovakve odluke, ali i demantirao, kako je kazao, “laži o zaduživanju Federacije i dužničkom ropstvu”, kako su komentirali pojedini biznismeni odluku vlade o povećanju ‘minimalca’. Nikšić je dao odgovore i zašto je Federalna vlada donijela odluku o povećanju minimalne plaće kao i zašto nije smanjila doprinose nakon povećanja mminimalne plaće, a njegov odgovor zasigurno neće obradovati brojne vrlo uspješne tvrtke s desetinama milijuna dobiti, a koje istodobno svoje direktore i radnike prijavljuju na ‘minimalac’. Nikšić je iznio i konkretne podatke o broju radnika na minimalcu kao i sveukupnom broju njih koji primaju plaću manju od 1.000 KM kao i za što i kome idu novci od povećanja minimalca.
“Malo koja odluka je proizvela toliko reakcija kao ova. S jedne strane, čujemo dio glasnijih poslodavaca i njihovih eksperata koji osporavaju, a imamo i dio poslodavaca koji podržavaju odluku, a dio koji šute jer se na njih ova odluka ne odnosi jer nemaju radnike koji imaju plaću manju od 1.000 KM. S druge strane, imamo sindikate i radnike koji podržavaju, ali ni tu ne bi želio generalizirati. Imamo dio koji šute, pa čak i one koji nam se javljaju jer su sada izloženi pritiscima od poslodavaca da organiziraju prosvjede pred vladom, što bi bilo baš zanimljivo – da ljudi prosvjeduju jer su im plaće i primanja povećani”, kazao je federalni premijer.
Kome idu novci od povećanja ‘minimalca’
Kazao je kako “glasni dio poslodavaca i njihovih analitičara, izuzev problematiziranja iznosa plaće, vrlo rijetko su ukazivali na konkretne brojeve, izuzev paušalnih procjena o ugrožavanju 130.000 radnih mjesta te tvrdnji o nekih, dodatnih 860 milijuna KM koji bi se trebali sliti u proračun FBiH”.
“Potpuna je neistina da će poslodavci u proračun uplatiti dodatnih 860 milijuna. Istina je kako će na bazi podataka i procjene Federalne porezne uprave, prema podacima o ostvarenju prihoda za prethodnu godinu, po osnovu doprinosa za mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje, poslodavci uplatiti oko 468 milijuna KM. Od toga će za Fond MIO biti uplaćeno 256 milijuna KM, za zdravstveno osiguranje 173 milijuna KM, od čega će 20-ak milijuna biti Fond solidarnosti, a ostalo je prihod županijskih zavoda zdravstvenog osiguranja, dakle oko 168 milijuna KM, te 22 milijuna KM od osiguranja za zaposlene koje idu zavodima za zapošljavanje. Posebno želim naglasiti da će ovom odlukom, po osnovu poreza na dogodak, dodatni prihodi nižih razina vlasti, županija, općina i gradova, dobiti prihod 76,809 milijuna KM. Sredstva o kojima ovdje govorimo, a koja su sredstva MIO-a, a koji će doći u proračun Federacije, ali se ne mogu ni za što drugo koristiti izuzev za mirovine”, pojasnio je.
Nikšić je rekao kako je Vlada nastojala osigurati podršku i pomoć radnicima u osiguranju boljeg životnog standarda, ali i “pružajući ruku poslodavcima”.
Većina poslodavaca nije željela isplatiti neoporezivih 400 KM za svoje radnike
“Slobodno mogu kazati da je veliki broj poslodavaca, a ovdje izuzimam časne izuzetke, pokazao potpuno odsustvo želje za iskorištavanjem mogućnosti neoporezive isplate više od 400 KM za svoje radnike, odnosno, za prvih 6 mjeseci. Podaci su neumoljivi: Za posljednjih šest mjeseci, od moguće 1,5 milijarde KM pomoći, koliko su poslodavci mogli neoporezivo isplatiti svojim radnicima – isplatili su 144 milijuna KM, što je oko 9,6% mogućnosti. Smiješnim smatram opravdanje kako nisu koristili mogućnost isplate neoporezivog dijela zbog činjenice da je Uredbom bila predviđena ‘zabrana diskriminacije radnika’.
Po Zakonu o radu, koji je donesen u prethodnom periodu donesen po volji poslodavaca i uz velike prosvjede sindikata, radnici su pretvoreni u suvremene robove i siguran sam da nijedan poslodavac na ugovor o radu nema nekog neradnika. Puno je veći problem riješiti se neradnika u javnim poduzećima, koji su 2/3 isplatile ovu pomoć, dok su privatni poslodavci isplatili oko 1/3 od tog iznosa.
Još jedna od uobičajenih matrica je kako netko “poklanja ili daje” radnicima plaću. Tvrdim kako naši radnici zarađuju svoju plaću i kako njihovi poslodavci, zahvaljujući njihovim radu, ostvaruju dobit. Pri tome ne treba zanemariti činjenicu kako su se svi poslodavci “ugradili” i zaštitili od inflacije povećavanjem cijena, ostvarili ekstra profit, a jedini koji nisu pratili tu inflaciju i nisu dobili adekvatnu satisfakciju su radnici jer se cijena rada nije mijenjala.
U FBiH u 2023. godini je ostvareno 55,7 milijardi dobiti, od čega je oko 5,4 milijarde KM u privatnom sektoru, što je u posljednje tri godine rast od 40%. U isto to vrijeme minimalna plaća rasla je 14%.”, naveo je Nikšić na konferenciji za medije.
Kako se donijela odluka o povećanju ‘minimalca’
Pojašnjavajući kako je Vlada FBiH donijela odluku o povećanju minimalne plaće na 1.000 KM, Nikšić je kazao: “Imajući u vidu ovakve, porazne rezultate i odnos poslodavaca prema radnicima i da taj pokušaj buđenja savjesti nije uspio, u Vladi smo razmatrali nekoliko opcija kako zaista ta pomoć da dođe do radnika, da ono što su imali kroz uredbe kao mogućnost, sada pretvorimo u obvezu”.
Kako je rekao, prvo se razmatralo povećanje na 700 KM, a do 1.200 KM bi se kompenzirao na topli obrok i prijevoz, kao i 800 KM minimalca, ali da nijedna varijanta nije naišla na razumijevanje poslodavaca, kao i da su shvatili da poslodavci i na neoporezivom dijelu primanja, toplog obroka, prijevoza, regresa, zloupotrebljavaju i reketiraju svoje radnike, čak i kroz isplatu pomoći da im radnici trebaju vratiti novac u gotovini.
Istaknuo je kako su upravo saznanja o zloupotrebama neoporezivih naknada najviše motivirala na donošenje odluke o minimlnoj plaći i povećanju na 1.000 KM, a neke procjene kako će to ugroziti 100.000 radnih mjesta ocijenio je paušalnom, uz konstataciju kako će Vlada za značajan broj poslodavaca osigurati poticaje kako bi osjetili što manje opterećenje na razliku doprinosa.
“Želim poručiti kako ćemo biti jako osjetljivi u situacijama kada dođe do eventualnih otkaza i nastojati ćemo zaštititi i te ljude. Pojačanim inspekcijskim nadzorom bit ćemo jako rigorozni i spriječiti zloupotrebe da se radnik pošalje na zavod za zapošljavanje, a nastavi raditi na crno u tim poduzećima. U tim situacijama inzistirati ćemo na maksimalnim sankcijama i pozivam sve radnike koji budu izloženi takvim pritiscima i zloupotrebama da nam se obrate. Jamčimo anonimnost i zaštitu. Ovo je prvi korak za uvođenje reda u ovoj oblasti i ne smijemo doopustiti nikakve ucjene i kalkulacije bilo koga. Već nam se javljaju radnici i doznajemo načine manipulacije itd”, rekao je.
“Oni koji pričaju o prevelikom dodatnom opterećenju – vidi se po podacima o visinama plaća na koja se plaćaju doprinosi. Naime, ispod minimalca od 619 KM i minimalac u tom iznosu, bar tako je prijavljeno po službenim podacima Porezne uprave, isplaćuje se 12.313 radnika u FBiH. Od 620 KM do 700 KM prijavljen je najveći broj radnika u FBiH – 93.989 radnika. Na prijavljenoj plaći od 700 KM do 799 KM je 35.725 radnika, a od 800 KM do 999 KM je 45.653 radnika.”
“Dakle, notorna je neistina kako se za nešto više od 180.000 radnika koji su prijavljeni na manju plaću od, ovom odlukom propisane, minimalne, treba osigurati razlika kao da su svi na minimalcu od 619 KM, što svjesno to kažu pojedini poslodavci i njihovi eksperti.
Značajno je za spomenuti kako se za niskoakomulativne grane, zanati i obrtnici, kao i za granu tekstil, koža, obuća, kao i rudnike, koji doprinose plaćaju po povlaštenim stopama, u ovoj godini ne mijenja apsolutno ništa. Na njih se ovaj dio ne odnosi jer oni to plaćaju u skladu sa zakonom”, pojasnio je federalni premijer.
Subvencije poslodavcima, viši doplatak, viša naknada za roditelje njegovatelje
Vlada FBiH je svjesna kako postoje poslodavci koji će imati problema da ispoštuju odu odluku te se odlučila na pripremu mjera i subvencioniranje razlike doprinosa na plaću za obrte, mikro i mala poduzeća za oko 140.000 radnika po osnovu već pripremljene uredbe koju će Vlada usvojiti nakon usvajanja proračuna za 2025. godinu, a najavio je i pomoć za poslodavce zbog tzv. linearnog povećanja plaća onih zaposlenika koji imaju višu plaću od 1.000 KM.
Nikšić je rekao kako će ova odluka imati i učinke poput rasta dječjeg doplatka sa 119 KM na 190 KM te naknada za roditelje-njegovatelje sa 619 KM na 1.000 KM.
Kritike od dijela poslodavaca su možda očekivane, ali strahovi od bankrota i otkazima su prilično neutemeljeni. Odluka je donesena i tu nema povratka. Minimalna plaća je 1.000 KM i to je poruka za sve radnike koji su nam se javljali i tražili da ne odustanemo.
Nevjerojatno: Desetine milijuna dobiti, a direktor na ‘minimalcu’
Nikšić je predočio i podatke na kolike iznose su prijavljene plaće zaposlenih u poduzećima koja ostvaruju dobiti u milijunima i desetinama milijuna.
“Svi ti poslodavci koji danas o tome razmišljaju o smanjenju doprinosa uvjeravali su nas da im omogućimo isplatu 400 KM radnicima kako bi podržali radnike i predlagali nam da na to isplate porez 10 posto. Mi smo kažemo ne trebamo porez, evo 2.500 KM prvih šest mjeseci, a malo više od 2.750 KM za sljedećih šest mjeseci, samo isplatite. Već sam rekao koliko ih je to ispoštovalo i koliko im je savjest proradila. Da pričamo o tome da sad opet smanjimo doprinose na minimalnu plaću radnicima? Šta ćemo s ovim drugim doprinosima? Onaj poslodavac koji pošteno i fer plaća svoje radnike i ne daje u koverti, bio bi kažnjen. Vrlo rado ću sa svim tim poslodavcima otvoriti raspravu”, kazao je Nikšić.
Potom je pročitao listu top 50-ak poslodavaca u Federaciji, njihovu dobit i prijavljene plaće direktora.
“Imamo tvrtku koja ima 75 milijuna dobiti, direktor je prijavljen na 651 KM; 15,9 milijuna dobiti, direktor prima 722 KM; 15,3 milijuna KM dobiti, direktor 834 KM plaće. To su vam ovi što prosvjeduju. Dalje, 14,5 milijuna dobit – 930 KM plaća direktoru. Razumijete li o kojim brojkama govorimo? Ima i ovi ‘normalnih, 51 milijun dobiti, 2.120 KM plaća direktora. Ljudi, ovo nije sračunato ni protiv koga, nego da pomognemo radnicima. Dosta je varanja, dosta je koverti, dosta je ‘dam ti, pa mi onda vratiš’. Ljudi moji, hoćemo li se boriti protiv toga? Evo, mi hoćemo”, kazao je Nikšić.
/Republika/