Rat s Iranom ne podiže samo cijene benzina. Počinje utjecati na poluvodiče, medicinsko snimanje, kućne vrtove, pa čak i dječje rođendanske balone, prenosi Politico.
Dok je veći dio svijeta usredotočen na to kako iransko efektivno zatvaranje Hormuškog tjesnaca šteti globalnim energetskim tržištima, druge ključne industrije riskiraju sličan udar inflacije cijena. To je zato što je Hormuz također glavna brodska ruta za helij i gnojivo, što utječe na široki sektor gospodarstva, a oba proizvoda sada bilježe skokove cijena dok se brodovi gomilaju s obje strane tjesnaca.
“Što ovo duže potraje, to će postati ozbiljnije”, rekao je Rich Gottwald, izvršni direktor Udruženja za komprimirane plinove.
Očekivana povećanja cijena dolaze u trenutku kada Trumpova administracija pokušava ublažiti zabrinutost birača oko troškova života, dok se republikanci brinu da će popratni efekti rata ugroziti njihove izglede na izborima u studenom.
Iran je sada praktički blokirao prolaz brodova kroz tjesnac, kroz koji prolazi 20 posto svjetske dnevne opskrbe naftom i prirodnim plinom, nanoseći bol globalnim energetskim tržištima guranjem cijene sirove nafte na otprilike 100 dolara po barelu. Novi iranski vođa, ajatolah Mojtaba Khamenei, naznačio je u četvrtak da se to neće uskoro promijeniti, obećavši da se “poluga blokiranja Hormuškog tjesnaca mora i dalje koristiti”.
Utjecaj na helij i poljoprivredu
Oko trećine globalne opskrbe helijem i gnojivom prolazi kroz Hormuz. Polovica globalne opskrbe ureom – gnojivom na bazi dušika – i gotovo trećina opskrbe amonijakom prolazi kroz tjesnac, prema podacima Američke federacije poljoprivrednih ureda.
Cijene su već u porastu jer je globalna opskrba pogođena upravo u trenutku kada mnogi poljoprivredni proizvođači započinju proljetnu sjetvu. Cijene uree skočile su za 30 posto otkako je Trumpova administracija započela bombardiranje Irana, navodi Institut za gnojiva.
U međuvremenu, promptne cijene helija udvostručile su se od početka rata, rekao je Anish Kapadia, izvršni direktor tvrtke za istraživanje tržišta AKAP Energy. Katarska državna energetska tvrtka obustavila je proizvodnju ukapljenog prirodnog plina (LNG) u prvim danima rata, a procjenjuje se da će trebati mjeseci da se ona ponovno pokrene. Ta je zemlja glavni proizvođač helija, koji je nusproizvod proizvodnje LNG-a.
Odgovor administracije
Trumpova administracija počinje priznavati te nizvodne učinke. Ministrica poljoprivrede Brooke Rollins izjavila je u petak da je “predsjednik itekako svjestan tih izazova i problema” te je obećala brzu pomoć poljoprivrednicima.
“Vrlo smo blizu objave rješenja. Razmatramo svaki potencijalni način kako bismo održali troškove gnojiva niskima dok poljoprivrednici ulaze u sezonu sjetve.”
Glasnogovornik Bijele kuće odbio je odgovoriti na pitanja o utjecaju na tržište helija, ali je priznao plan za poljoprivrednu industriju.
“Predsjednik Trump se zauzeo za naše poljoprivrednike više nego itko drugi… Kako je predsjednik rekao, ovi su utjecaji privremeni, a najbolje tek dolazi”, izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly.
Pritisak na helij raste
Proizvođači poluvodiča uvelike se oslanjaju na helij kako bi spriječili određene kemijske reakcije u proizvodnji. MRI uređaji (magnetska rezonanca) također trebaju helij za hlađenje magneta potrebnih za rad. Zavarivanje je također uvelike ovisno o heliju. U međuvremenu, baloni za zabave čine oko 10 do 20 posto tržišta.
Prekidi ili skokovi cijena u proizvodnji poluvodiča mogli bi pogoditi globalna tržišta za sve, od računala i pametnih telefona do vozila i medicinske opreme.
“Velik dio svijeta ne funkcionira bez poluvodiča, a poluvodiči se ne mogu proizvoditi bez helija, točka”, rekao je Gottwald.
Pritisak na tržište helija neće popustiti mjesecima jer su katarska postrojenja za prirodni plin oštećena u borbama. Čak i ako se Hormuški tjesnac danas otvori, bilo bi potrebno dva mjeseca da se tržište vrati u normalu zbog složenosti transporta u specijaliziranim spremnicima ohlađenim na temperature blizu apsolutne nule.
SAD je vodeći svjetski opskrbljivač helijem, a slijedi ga Katar. No, kao i svaka druga roba na globalnom tržištu, cijena domaće opskrbe će skočiti kako se nestašice budu širile svijetom.
Gnojivo i cijene hrane
Potražnja za gnojivom u SAD-u raste upravo s početkom proljetne sjetve. Poljoprivrednici su pogođeni na dva fronta: rastućim troškovima dizelskog goriva i gnojiva.
Predsjednik Američke federacije poljoprivrednih ureda Zippy Duvall upozorio je da bi povećanje troškova moglo potaknuti inflacijski pritisak na američko gospodarstvo, ali i ugroziti nacionalnu sigurnost ako nestašice gnojiva smanje proizvodnju i drastično podignu cijene hrane.
Iako SAD proizvodi neke vrste gnojiva, uvelike ovisi o uvozu: 97 posto kalija, 18 posto dušika i 13 posto fosfata koji se koriste u SAD-u dolazi iz uvoza. Usjevi koji se uvelike oslanjaju na proljetnu gnojidbu uključuju kukuruz, pamuk i pšenicu.
Za razliku od 2022. godine, kada su pronađeni zaobilazni putevi za rusko gnojivo, trenutna situacija s blokiranim tjesnacom nudi malo nade. “Skladišta se pune, tvornice gase, a proizvod jednostavno ne stiže na globalno tržište”, navodi se u izvješću Centra za poljoprivrednu politiku i trgovinu Sveučilišta North Dakota. “Ovo je teži oblik prekida opskrbe za koji nema zaobilaznog rješenja.”