Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a bio je gost Dnevnika HTV-a. Njegovo gostovanje već je polučilo mnoge reakcije. Upitan može li se odluka o de facto izlasku iz ustavnopravnog poretka BiH, koju je Narodna skupština RS donijela 10. prosinca, dovršiti bez novoga rata, Dodik je za HTV-ov središnji Dnevnik rekao da rat kao opcija nije previđen.
Dodik: “Prijete sankcijama jer nemaju drugi odgovor”
“To nije izlazak iz ustavnopravnog poretka, to je povratak ustavnopravnom poretku. Kad čitate Ustav, onda ćete vidjeti da je to primjena, mi smo posvećeni primjeni Ustava i ustavnopravnog poretka. Bilo je mnogo devijacija u BiH. BiH nije uspjela zaživjeti svo ovo vrijeme. Bez obzira na bezočno kršenje Ustava koje čine stranci koji drže BiH kao jedinu koloniju u Europi”, rekao je Dodik.
“BiH nije dano previše Ustavom tako da joj se ništa ni ne oduzima. BiH se vraća u ustavni poredak. Uzeto je Republici Srpskoj, uzeto je Federaciji, uzeto je konstitutivnim narodima, sve da bi se promovirala neka zajednička institucija koja nikad nije dala rezultate”, ustvrdio je.
Međunarodna zajednica je kritična prema ovom potezu. Najavljuju se sankcije.
“Ima puno ljudi koji razumiju situaciju, čak i oni koji prijete sankcijama, oni vrlo dobro razumiju. Zato i prijete sankcijama jer nemaju drugi odgovor, nemaju ustavnopravni odgovor, tako da ne mogu ništa drugo učiniti nego da pukom silom zadrže postojeće kršenje ustavnog poretka u BiH”, rekao je Dodik.
Politička kriza počela je nakon odluke prethodnog visokog predstavnika o sankcioniranju negiranja genocida.
Upitan što je sporno u toj odluci te zašto ne priznaje da je u Srebrenici počinjen genocid, Dodik je odgovorio:
“Sporno je da neizabrani stranac u bilo kojoj zemlji, a pogotovo u međunarodno priznatoj kao što je BiH, može nametati bilo kakav zakon. Takav visoki predstavnik u liku nekoliko figura je nametnuo 140 zakona u BiH. I djelovalo je da to neće više činiti, no onda je Inzko vratio staru praksu nametanja zakona. To je suština što se nas tiče, neizabrani stranac nameće zakone. Naravno da imamo problema i sa suštinom, a suština je stvar rasprave koja bi se trebala dogoditi u Parlamentu, da se o njoj eventualno razgovara, ali to se nikad nije dogodilo”, rekao je Dodik, dodavši kako ima onih koji tvrde da se u Srebrenici dogodio genocid i onih koji tvrde da nije.
Dodik: “BiH je maligno oboljela. Ona nema šanse uspjeti”
Institucije BiH su blokirane. Posljednja sjednica Predsjedništva BiH bila je na rubu fizičkog sukoba. Ima li prostora za izgradnju zajedničke države po mjeri sva tri naroda?
“Ne želim se pridružiti mnogim iluzionistima koji pokušavaju održati tu neku imaginarnu priču o BiH. Ona je imala šansu poštujući prije svega konstitutivne narode – to su Srbi, Hrvati i Bošnjaci – i njihova prava da se izraze na razini BiH. To se već 20 godina ruši. I tako je BiH maligno oboljela. Ona nema šanse uspjeti. Pogotovo kada u ovom trenutku vidite da imate dva naroda koja izražavaju nezadovoljstvo trenutnim stanjem u BiH, to su Srbi, mi, i Hrvati, koji su s pravom ljuti na ovakav sustav u kojem se preglasavaju. Točno onoliko glasova koliko Komšiću treba da pobijedi autentičnog hrvatskog predstavnika. Zbog broja Hrvata ovdje, hrvatskog izbornog tijela, Muslimani imaju taj komoditet izabrati svog Hrvata po volji. Sve što je protiv Hrvatske, hrvatskog naroda i hrvatskih interesa u BiH, tu prednjači Željko Komšić. Ja sam spreman to posvjedočiti svugdje na svijetu. To nije fer prema konstitutivnim narodima. Treba dozvoliti Hrvatima da izaberu svoga autentičnog predstavnika, ja se zalažem za takvu politiku, i to bi moglo dati nekakvu šansu BiH. Ovako, nema šanse”, poručio je.
Upitan koliko je vjerojatno da se do proljeća donese novi izborni zakon, Dodik je odgovorio kako misli da to nije moguće.
“To radimo od 2011. godine. Pa sad, ako netko zaista u sebi ima toliko optimizma da misli da je moguće, evo ja ću biti realist, mislim da nije moguće”, rekao je Dodik.
“Muslimani su sebe zarobili u tvrdnji kako to znači, ako se da pravo da Hrvati izabiru svoga, hrvatskog predstavnika u Predsjedništvo, da to znači treći entitet, a oni su navodno protiv trećeg entiteta. A ja opet mislim da bez trećeg entiteta nema nikakve Bosne i Hercegovine. Ja mislim da bi to bilo fer. I sve se može dogovoriti. Ali Muslimani imaju namjeru da preglasaju, i to Bakir Izetbegović otvoreno govori kada kaže, ne samo u Predsjedništvu, sad i u Domu naroda, to znači da ih nema kao političkog naroda”, zaključio je Dodik u razgovoru za HTV.
Turković: Osoba s američke ‘crne liste’ na državnoj, hrvatskoj televiziji
Nakon gostovanja srpskog člana Predsjedništva i predsjednika SNSD-a na državnoj televiziji susjedne Republike hrvatske uslijedile su mnoge reakcije.
Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković kazala je kako je državna televizija Republike Hrvatske HRT dala prostor čovjeku s “crne liste” State Departmenta na koju je dospio zbog podrivanja Daytonskog mirovnog sporazuma da “bez ikakve zadrške ili uredničkog otklona iznosi lažne tvrdnje i neistine o BiH, ali i međunarodnoj zajednici”.
Turković je ocijenila kako je “začuđujuće i apsolutno neprihvatljivo da javni servis susjedne države otvara prostor za diskriminaciju, kršenje ljudskih prava Jevreja, Roma i drugih građana BiH koji se neizjašnjavaju kao Bošnjaci, Hrvati ili Srbi, a koji sada nemaju osnovno demokratsko pravo u BiH da budu birani na izborima”.
“HRT, kao vrlo gledani i poštovani javni servis, bez ikakvog kritičkog stava omogućio je Milorada Dodiku da obmanjuje hrvatsku javnost tvrdnjama kako se u BiH, tobože pregovara i razgovara o nekom ‘trećem entitetu’. Naprotiv, u BiH je neophodna reforma koju traži i EU, i to ona kojom će biti provedene presude Europskog suda za ljudska prava kojom se mora otkloniti diskriminacija i kršenje ljudskih prava građana koji nisu Srbi, Bošnjaci ili Hrvati”, poručila je Turković te istaknula da su nacionalna i kolektivna prava Srba, Hrvata i Bošnjaka u BiH čvrsto definirana kroz niz mehanizama zaštite u entitetskim i državnim parlamentima”.
“Niti jedna odluka u BiH se nije mogla, niti može, donijeti bez suglasnosti predstavnika tri konstitutivna naroda, ali je tužno i neprihvatljivo da u isto vrijeme građani koji se tako neizjašnjavaju nemaju osnovna demokratska prava. Je li to ono, pitam se, što podržava javni servis naše prijateljske i susjede Republike Hrvatske?”, zaključila je na kraju bh. šefica diplomacije.
Hadžikadić: Za Dodika i hrvatske lidere nije sporno protjerivanje 160 tisuća Hrvata iz RS-a
“Milorad Dodik je, svojim stavovima o takozvanom „hrvatskom pitanju“, već odavno, dobio epitet branitelja hrvatskih interesa u BiH. Tako je Dodik i jučer, putem kamere HRT-a, prizivao uspostavu trećeg entiteta, kao rješenja za bosanskohercegovačku krizu. Na žalost, u dijelu hrvatske javnosti u BiH i Hrvatskoj, Dodikove teze nailaze na odobravanje, o čemu svjedoči i političko prijateljstvo sa Čovićem, Plenkovićem, a od nedavno i sa Milanovićem, tragom čega je, država Hrvatska iskazala protivljenje uvođenju sankcija za Milorada Dodika. Naravno, uspostava „trećeg entiteta“, iz vizure Milorada Dodika, treba se dogoditi isključivo na teritoriju Federacije BiH, na jednom prostoru gdje žive Hrvati. Dok se u integritet Republike Srpske ne smije dirati”, reakcija je Mirsada Hdžikadića, predsjednika Platforme za progres koji je već ovjavio kandidaturu za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH na izborima 2022. godine.
Hadžikadić podsjeća da je iz RS-a, s prostora bosanske Posavine, protjerano 160 000 Hrvata, a njihove kuće i crkve su spaljenje do temelja.
“Ipak, to nije sporno, kako za Dodika, tako ni za hrvatske političke lidere. To govori o iskrenosti Dodikovih stavova spram hrvatskog naroda, a još više o politici bh. Hrvata, koja se nepodnošljivo lako odriče bosanskih Hrvata, za račun zapadnog dijela Hercegovine i uspostave trećega entiteta”, reagirao je Hadžikadić ističući kako se iz Platforme za progres protive takvom scenariju, koji bi, kako je naveo “BiH getoizirao u torove, u kojima bi etničke vođe suvereno vladale, kontrolirajući sve mehanizme države”.
“Umjesto getoizacije, mi se zalažemo za demokratizaciju i pluralizam, kako u hrvatskom narodu, tako i u cijeloj BiH, gdje ćemo birati najbolje, gdje će referenca biti CV, a ne DNK-a”, poručuje Hadžikadić.
/Republika/
Šefica diplomatije Bosne i Hercegovine Bisera Turković kazala je kako je državna televizija Republike Hrvatske HRT dala večeras prostor čovjeku sa “crne liste” State Departmenta na koju je dospio zbog podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma da “bez ikakve zadrške ili uredničkog otklona iznosi lažne tvrdnje i neistine o Bosni i Hercegovini, ali i međunarodnoj zajednici”.
Turković je ocijenila kako je začuđujuće i apsolutno neprihvatljivo da javni servis susjedne države otvara prostor za diskriminaciju, kršenje ljudskih prava Jevreja, Roma i drugih građana BiH koji se neizjašnjavaju kao Bošnjaci, Hrvati ili Srbi, a koji sada nemaju osnovno demokratsko pravo u BiH da budu birani na izborima.
“HRT, kao vrlo gledani i poštovani javni servis, bez ikakvog kritičkog stava omogućio je Milorada Dodiku da obmanjuje hrvatsku javnost tvrdnjama kako se u BiH, tobože pregovara i razgovara o nekom ‘trećem entitetu’. Naprotiv, u BiH je neophodna reforma koju traži i EU, i to ona kojom će biti provedene presude Evropskog suda za ljudska prava kojom se mora otkloniti diskriminacija i kršenje ljudskih prava građana koji nisu Srbi, Bošnjaci ili Hrvati”, poručila je Turković.
Nacionalna i kolektivna prava Srba, Hrvata i Bošnjaka u BiH su čvrsto definirana kroz niz mehanizama zaštite u entitetskim i državnim parlamentima, navela je dalje.
“Niti jedna odluka u BiH se nije mogla niti može donijeti bez saglasnosti predstavnika tri konstitutivna naroda, ali je tužno i neprihvatljivo da u isto vrijeme građani koji se tako ne izjašnjavaju nemaju osnovna demokratska prava. Da li je, pitam se, to ono što podržava javni servis naše prijateljske i susjede Republike Hrvatske?”, zaključila je na kraju bh. šefica diplomatije.
Podsjećamo, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik tokom gostovanja u Dnevniku HTV-a kazao je da nema ništa protiv trećeg entiteta i da bi samo takva BiH bila funkcionalna. Kazao je da će svugdje u svijetu posvjedočiti kako njegov kolega Željko Komšić nije “autentični” predstavnik Hrvata.