Close Menu
Republika
    Facebook X (Twitter) Instagram
    Najnovije
    • Mostar rekordno najužareniji – danas 41 stupanj, a prognoza je ista i za sutra
    • Vladajući u NSRS-u izglasali uvođenje rezervnog sastava policije
    • Razlika između političara-vođe, gospodina koji piše povijest i balkanskog razbojnika
    • Plenković dolazi u Srebrenicu na obilježavanje 30. godišnjice genocida
    • Državnom tužitelju na vozilo podmetnuli GPS
    • Danska predsjedava Vijećem EU-a: Europa mora stati na vlastite noge
    • Na komemoraciju u Srebrenicu dolaze visoki dužnosnici iz EU-a
    • Dodik neće migrante iz EU-a, ali nudi RS za Trumpove migrante i ukidanje sankcija
    Republika
    • Naslovnica
    • Izdvojeno
    • Vijesti
    • Top teme
    • Global
    • Ekonomija
    • Zdravlje i Ljepota
    • Scena
    • Kolumne
    • Kontakt
    Republika
    Global

    Neuspjeh Berlina na čelu EU: Krah reforme migrantske politike

    republikaBy republika15.12.2020No Comments4 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email
    foto: ilustracija

    Poljska, Mađarska i Češka ne prihvaćaju obvezu vraćanja odbijenih tražitelja azila iz Unije u zemlje podrijetla.

    Njemačko predsjedništvo Vijećem Europske unije uspjelo je dovršiti usvajanje megaproračuna Unije s fondom za oporavak od korona-krize, uspjelo je progurati i mehanizam vezivanja fondova uz poštivanje vladavine prava, čemu su se protivile Mađarska i Poljska, uspjelo je uvjeriti sve države članice da stanu iza ambicioznih klimatskih ciljeva EU, ali u nečemu nije uspjelo: dogovoriti veliku reformu migrantske i azilantske politike.

    Tema prepuna tenzija

    Ministri unutarnjih poslova na jučerašnjoj su videokonferenciji – pod predsjedanjem Nijemca Horsta Seehofera, poznatog i po tome što je unutar njemačke vlade dugo godina kontrirao kancelarki Angeli Merkel i inzistirao na oštrijoj kontroli granica – mogli samo ustanoviti da nema političkog dogovora među 27 država o tome kako usvojiti prijedlog Europske komisije. To je drugi Komisijin prijedlog, nakon što prvi, iz 2016., nije prošao u Vijeću EU jer je sadržavao ideju obvezujućih migrantskih kvota, kojima su se istočne države članice protivile.

    Komisija je dugo pripremala drugi prijedlog, osluškivala raspoloženje svih država članica kako bi predložila nešto što će unaprijed uzeti u obzir sve želje i tako biti prihvatljivije od prvog prijedloga, odnosno imati veće šanse za usvajanje. Prvotni je plan bio da nova Komisija, pod vodstvom Ursule von der Leyen, iznese taj drugi prijedlog reforme migrantske politike tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU te da Hrvati otvore dugoočekivanu raspravu i pokušaju postići dogovor. No, pandemija koronavirusa poremetila je te planove, Komisija nije izlazila s prijedlogom sve do rujna, a bez prijedloga nije imalo smisla otvarati raspravu.

    Sada se pokazalo da ni njemačko predsjedanje nije uspjelo progurati ono što se, u prvotnim planovima prije izbijanja pandemije, očekivalo od Hrvatske. Kako neslužbeno doznajemo od izvora upućenih u više rasprava među državama članicama na zatvorenim sastancima u Vijeću EU, Poljska, Mađarska i Češka odbijaju prihvatiti prijedlog čak i sada kad u njemu umjesto obveze zbrinjavanja dijela migranata po kvotama imaju mogućnost pokazati solidarnost preuzimanjem brige o vraćanju odbijenih tražitelja azila u njihove zemlje porijekla.

    To je bila velika novost iz Komisije, pokušaj da se izađe ususret zemljama koje se, slikovito rečeno, žele dokazivati u protjerivanju, a ne zbrinjavanju migranata. Prema tom prijedlogu, postojale bi kvote za sve države članice koje bi pomagale graničnim državama članicama u vraćanju ekonomskih migranata onamo odakle su došli. Ali Mađarska, Poljska i Češka izrazile su otvoreno protivljenje, dok je još nekoliko zemalja, među njima i Slovenija i Austrija, izrazilo skeptičnost. Što je u diplomatskom žargonu u Vijeću EU slabije od protivljenja, ali još uvijek daleko od podrške.

    Vruć krumpir Portugalu

    S druge strane, u raspravama iza zatvorenih vrata pokazalo se da prijedlog ne smatraju dobrim ni granične države članice: Italija, Grčka, Cipar, Španjolska, Malta i Bugarska žalile su se da predloženo rješenje ne donosi solidarnost, nego izbirljivost, jer bi ostale države članice mogle birati ili ne birati da pomognu graničnima pod najvećim pritiskom.

    Granične također ne žele da se prihvatni centri gomilaju na njihovu teritoriju bez jasnih sporazuma sa zemljama podrijetla migranata (afričkim i drugim zemljama) koje bi imale obvezu brzog primanja svojih građana natrag. Švedska, Francuska i Nizozemska su, kako neslužbeno doznajemo, tražile da se graničnim državama daju veća jamstva da neće i dalje biti ostavljane na cjedilu. To je bio tabor koji je tražio da se zajednička migrantska politika reformira tako da se uvede nova, ali zaista “smislena” i sadržajna solidarnost, ne samo solidarnost na riječima.

    Većina ostalih država članica, međutim, tražila je da se sačuva fleksibilnost u Komisijinu prijedlogu: fleksibilnost koja im ostavlja mogućnost da pomažu, ali i da ne pomažu u smanjenju migrantskog pritiska. Njemačko predsjedanje tako završava bez političkog dogovora o tome kako usvojiti veliku reformu zajedničke migrantske politike. Loptica se prebacuje Portugalcima, koji će predsjedati do srpnja, a možda i Slovencima nakon njih.

     

    (izvor: vecernji.hr)

    #njemačka #vijece EU politika sastanak
    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Related Posts

    Na komemoraciju u Srebrenicu dolaze visoki dužnosnici iz EU-a

    02.07.2025

    BiH ima 45 dana za dogovor oko Reformske agende i milijardu eura pomoći iz EU-a

    02.07.2025

    U meksičkom krematoriju pronašli skoro 400 tijela – što je bilo u urnama koje su davali obiteljima?

    02.07.2025

    Comments are closed.

    Najnovije

    Mostar rekordno najužareniji – danas 41 stupanj, a prognoza je ista i za sutra

    Vladajući u NSRS-u izglasali uvođenje rezervnog sastava policije

    Razlika između političara-vođe, gospodina koji piše povijest i balkanskog razbojnika

    Plenković dolazi u Srebrenicu na obilježavanje 30. godišnjice genocida

    Državnom tužitelju na vozilo podmetnuli GPS

    Kolumne

    Razlika između političara-vođe, gospodina koji piše povijest i balkanskog razbojnika

    Putovnica i pasoš u rukama nitkova

    Govor oca nad grobom sina za koji povijest nema uzor

    Umjesto čestitke: Svjetski dan sloboda medija

    Promo

    Mostar Bus od 16. lipnja uvodi ljetni vozni red

    Svjetski dan zaštite okoliša s HT Eronetom: Misli digitalno, djeluj ekološki

    U Mostaru Sajam braniteljskog poduzetništva

    Dokumentarni film ‘Vrijeme stradanja’ u Garevcu – sjećanje na tragična stradanja Hrvata Bosanske Posavine

    republikainfo.com
    Copyright 2024 Republikainfo.com
    • Impressum
    • Kontakt

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.