Na turskom provladinom TV-kanalu Haber Turk emitira se emisija u kojoj se govori o tursko-grčkoj granici. U pozadini ekrana se vidi karta Turske i Grčke. Jedan od gostiju u studiju, novinar Gürkan Zengin, stao je sa štapom ispred karte i usmjerio ga na najistureniju zapadnu točku turskog kopna, povlačeći okomitu crtu prema jugu. On vjeruje da bi to trebala biti stvarna granica između Grčke i Turske. To bi, međutim, značilo da bi nekoliko grčkih otoka, kao što su turistička središta Rodos i Kos, postali turski teritorij, prenosi Deutsche Welle.
Ovaj TV isječak se posljednjih dana poput požara proširio društvenim mrežama u Grčkoj. Jer to, što je novinar Zengin prezentirao na televiziji na izrazito populistički način, odgovara onome što se posljednjih dana i tjedana može čuti od visokih turskih političara.
U fokusu teritorijalnog spora prvenstveno je skupina otoka pod nazivom Dodekanez, koja uključuje i Rodos, ali i druge naseljene otoke poput Lezbosa, Samosa i Kosa. Tursko-grčka granica zapravo je regulirana gotovo 100 godina, ali je pitanje suverenih prava u istočnom dijelu Egejskog mora komplicirano – kada se ima u vidu međunarodno pravo. Sporazum iz Lausanne (1923.) i sporazum iz Pariza (1947.), na primjer, određuju koji su otoci dodijeljeni kojoj zemlji, ali i da se pojedini otoci ne smiju militarizirati. Postoji međutim i Sporazum iz Montreuxa (1936.), koji je pak trebao djelomično zamijeniti Ugovor iz Lausanne. Između ostalog, Turska svoje sporne teritorijalne zahtjeve izvodi iz tog sporazuma.
Prošlog tjedna je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan otišao na veliku vojnu vježbu u Izmiru – gradu i luci na Egejskom moru – u koji su bili uključeni i saveznici iz NATO-a. U svom je govoru više puta optužio Grčku da militarizira niz egejskih otoka kršeći međunarodno pravo i upozorio Atenu na moguće posljedica daljnjeg naoružavanja. „Atena bi trebala izbjegavati snove, izjave i postupke zbog kojih bi mogla zažaliti. Takvi postupci mogli bi imati katastrofalne posljedice”, rekao je Erdogan i dodao: “Ne šalim se.” Potom je ove izjave objavio i na engleskom i grčkom jeziku preko svog profila na Twitteru.
Mirno, ali oprezno i budno
U Grčkoj se to shvaća kao jasna prijetnja ratom. No, vlada u Ateni je do sada reagirala mirno: grčki ministar vanjskih poslova Nikos Dendias je na summitu zemalja jugoistočne Europe u Solunu rekao da neće “pridonijeti eskalaciji sa susjednom Turskom sudjelovanjem u uvredljivim izjavama, nezakonitim i neprimjerenim zahtjevima i optužbama”. Grčko ministarstvo vanjskih poslova također je objavilo 16 karata namijenjenih dokumentiranju “razmjera turskog revizionizma”. Namjera im je pokazati turske teritorijalne pretenzije od 1923. do danas.
S obzirom na ove prijetnje, koje dolaze iz Turske, Atena vidi potvrdu za svoju odluku da ne demilitarizira otoke u istočnom dijelu Egejskog mora. Grčka tako ostvaruje svoje pravo na samoobranu. Uostalom, na zapadnoj obali Turske postoje brojni desantni brodovi. Osim toga, turski borbeni zrakoplovi trenutno gotovo svakodnevno narušavaju grčki zračni prostor. Prelijeću čak i velike naseljene otoke poput Rodosa, Samosa i Kosa.
Osjećaj mučnine
To, a prije svega verbalna eskalacija, stvara kod mnogih Grka osjećaj mučnine. Većina se nada da je ratna retorika turskog predsjednika samo dio strategije u sklopu izborne kampanje. U Turskoj se iduće godine održavaju predsjednički izbori, a Erdogan je najavio da se želi ponovno kandidirati. No, gospodarska situacija u Turskoj je loša, a inflacija, prema službenim podacima, iznosi više od 70 posto. Zašto onda, u cilju odvraćanja pozornosti, ne raspaliti ponovo sukob koji je tinjao desetljećima? Nitko se zapravo ne usuđuje predvidjeti dokle će Erdogan ići. No, Grci se još dobro sjećaju kasnog ljeta 2020. kada su se turski i grčki ratni brodovi suočili u istočnom Mediteranu, prenosi DW.
/desk/