Bosna i Hercegovina se nosi s najtežom političkom krizom otkako je prije gotovo trideset godina izašla iz pepela ogorčenog građanskog rata, navodi se to u priopćenju Parlamentarne skupštine (PS) NATO-a od 13. lipnja, prenosi Glas Amerika/Voice of America (VOA).
U priopćenju se ističe kako „u trenutku ozbiljne međunarodne napetosti u Europi povezane s ruskim ratom protiv Ukrajine, unutarnja kriza u BiH sada stvara ozbiljnu zabrinutost u glavnim gradovima NATO-a i Europske unije (EU)“.
To su ocjene iznesene nakon posjete izaslanstva Parlamentarne skupštine NATO-a Bosni i Hercegovini od 7. do 9. lipnja.
Parlamentarna skupština NATO-a je međunarodna organizacija koja u okviru NATO saveza ima ulogu interparlamentarnog savjetodavnog tijela.
U PS NATO-a navode da su “ruski rat protiv Ukrajine i miješanje u Zapadni Balkan razotkrili ranjivost zemlje”, dodavši da su se “političke pukotine u BiH nedavno produbile, nakon desetljeća rastućih unutarnjih napetosti i nedostatka međunarodnog fokusa”.
Izaslanstvo su činili predstavnici više od 20 zemalja, članica NATO-a i partnera sa Zapadnog Balkana, koji su se, kako se navodi u priopćenju, susreli s nizom najvažnijih aktera u BiH. Razgovarano je sa dužnosnicima i parlamentarcima iz BiH, predstavnicima EU i NATO-a, te međunarodne vojne misije u BiH, EUFOR.
Razgovarano je i s predstavnicima nevladinog i poslovnog sektora. Posjeta je, kako se navodi, poslužila za prikupljanje informacija za konačni nacrt izvješća pod imenom “Zapadni Balkan: Rat Rusije protiv Ukrajine i trajni izazovi regije”.
Između ostalog, spominje se i razgovor s visokim predstavnikom za BiH Christianom Schmidtom, koji je, u jeku posjete, 7. lipnja, upotrijebio bonske ovlasti kako bi osigurao sredstva za opće izbore u listopadu.
Schmidt je izaslanstvu PS NATO-a, kako stoji u priopćenju, rekao da „nacionalistički narativi neće donijeti pomirenje, niti obećati budućnost“.
„Ne znam tko će pobijediti, tko će se kandidirati, a ono što sam učinio – osigurao sam da ima papira za glasačke listiće. Tenzije su sve veće. Moramo pokušati smiriti ovu situaciju. Moramo donijeti kooperativno razumijevanje ovoj zemlji”, u priopćenju se navodi izjava Christiana Schmidta.
Organizacija izbora, raspisanih za 2. listopada, bila je ugrožena jer nadležne državne institucije nisu usvojile proračun za ovu godinu, niti su u zakonskom roku do 19. svibnja osigurale sredstva za organizaciju izbora.
Problem financiranja listopadskih izbora riješio je Schmidt, nametnuvši odluku da se Središnjem izbornom povjerenstvu BiH doznači 12,5 milijuna KM potrebnih za organizaciju izbora.
Također se navodi i da su članovi izaslanstva čuli da je Rusija, i unatoč malom ekonomskom uticaju, važan politički faktor u dijelovima BiH, posebno u entitetu Republika Srpske, te „doprinosi jačanju podjela i političkoj nestabilnosti“.
„Šef Izaslanstva EU i specijalni predstavnik EU, Johann Sattler, istaknuo je da je EU naporno radila na suprotstavljanju lažnim narativima Rusije u zemlji, posebno nakon početka rata protiv Ukrajine“, kaže se u priopćenju Parlamentarne skupštine NATO-a.
Prenosi se i izjava zapovjednika snaga EUFOR-a, Antona Wessely-ja, koji je izaslanstvu rekao da je povećanje brojnosti snaga vojne misije “razborita mjera zbog napetosti i potencijala prelijevanja iz Ukrajine”.
U veljači je, kao mjera predostrožnosti za jačanje stabilnosti, EU pojačala misiju EUFOR-a Althea rasporedivši dodatnih 500 pripadnika EUFOR širom BiH. Wessely je, kako se izvješćuje, naveo da je sada cilj da to povećanje postane trajni signal stopostotne predanosti EU stabilnosti u BiH. Vijeće sigurnosti Ujedninjenih naarod (UN) u studenom bi trebao donijeti odluku o obnavljanju mandata EUFOR-a.
U priopćenju se ističe i da je izaslanstvo PS NATO-a od sugovornika čulo i da je politički sustav BiH hendikepiran od strane političke elite koja namjerno podiže etničke napetosti kako bi održala svoje pozicije na vlasti i proširila svoje privilegije i pristup pretjerano velikom javnom sektoru.
Dodaje se i da je ambicija za pristupanje NATO-u “i dalje živa kod velike većine građana, iako ne u Republici Srpskoj”, te da postoji veći konsenzus oko pojma pristupanja EU, ali zemlja je postigla vrlo mali ili nikakav napredak u ispunjavanju bitnih uvjeta prije razmatranja statusa kandidata za EU.
/desk/