foto: Vjetroelektrane, ali ne na Kupresu
Čini se da je suma sumarum tzv. ‘Kupreškog škvera’, slučaja u BiH, koji „prijeti“ postati bez presedana. Izgleda ovako: Društvo koje je blokirala susjedna Hrvatska (Brodograđevna industrija Split – BIS) i koje je dužno 57 milijuna eura, koje je otpustilo tisuće radnika i za kojeg je Livanjski sud pravomoćnom presudom potvrdio protuzakonitost i kršenje Zakona o koncesiji HBŽ-a.
Istodobno mostarski sud ne uvažava presudu livanjskog (ista razina), ignorira ovlasti HBŽ-a zajamčene Ustavom te uvažava najnoviju tezu u nedostatku argumenata – tezu o diskriminaciji. Usput, čini se da za preispitivanje ništa ne znači sveukupan dug 266 milijuna, na računima 3.360 eura, pred sudom 836 slučajeva – ovakvim scenarijem poslovanja zasigurno su diskriminirane tisuće radnika, iznevjereni mnogi vjerovnici, osiguranja, banke, državne ustanove i institucije, među kojima je i Hercegbosanska županija.
Nakon što je Vrhovni sud Kraljevine Norveške nedavno pravomoćnom presudom potvrdio kako hrvatski biznismen Tomislav Debeljak, vlasnik ‘DIV Grupe’ i ‘Brodosplita’ mora obeštetiti oko 200 vjerovnika s ukupno 10.3 milijuna eura njegovog bivšeg brodogradilišta ‘Kleven Verft’ iz Ulsteinvika u toj državi, u susjednoj Hrvatskoj također višemilijunski problemi vezani za ovog hrvatskog biznismena. Prvi čovjek splitskog škvera vrlo je zanimljiv i za javnost u BiH zbog „Kupreškog škvera“, imalverzacijama blokiranog projekta izgradnje vjetroelektrana. Norveški mediji pišu kako je “Debeljak kupio 80 godina staro brodogradilište, nakon samo tri mjeseca doveo ga do bankrota, uveo autokraciju i uništio svako povjerenje“.
U BiH se pogoduje Debeljaku?
Zbog milijunskih dugova, blokade računa, sudskih procesa, nezadovoljnih partnera i zaposlenika, nedovršenih, a obećanih projekata, ovaj hrvatski biznismen postao je poznatiji po kontroverzama nego poslovnim uspjesima.
Istodobno, još jedan sudski proces u kojem je Debeljak jedan od glavnih aktera vodi se i na Općinskom sudu u Mostaru. Kao što smo već i pisali, i dalje je blokiran projekt vrijedan pola milijarde eura: izgradnja vjetroelektrana na području Hercegbosanske županije (HBŽ), projekta već sada poznatog kao “Kupreški škver”, usporedbu i aluziju na, na žalost, financijeske dubioze s kojima se suočava splitski škver.
Projekt je blokiran unatoč pravomoćnoj odluci Općinskog suda Livno, ali i odluke Županije Hercegbosanske, a što općinski sud Mostar nije uvažio. I dalje se nastavlja višegodišnja pravna borba njegovog bivšeg poslovnog partnera, gdje će se, kako je već i prije najavio vlasnik Kamen-Denta Jure Krtalić, tražiti odgovornost i među akterima u pravosudnim institucijama koje, kako smatra, pogoduju Debeljaku.
Dug 266 milijuna, na računima 3.360 eura, pred sudom 836 slučajeva
No, zaista se Debeljaku može ‘skinuti kapa’ – on je pravi „virtouz“: U Norveškoj mora isplatiti 200 vjerovnika s ukupno 10.3 milijuna eura, a čini se da je u Hrvatskoj upotrijebio sličan model kao i u BiH, umjesto u Splitu što bi bilo logično, sjedište ‘Brodograđevne industrije Split’, prebacio je u Zagreb gdje je sada otvorena predstečajna nagodba za tu tvrtku.
Naime, a kako je prije nekoliko dana pisala Slobodna Dalmacija koja u kontiunitetu prati slučaj splitskog škvera, zagrebački Trgovački sud prihvatio je prijedlog o predstečajnoj nagodbi – vjerovnici su blokirali škver ukupnim iznosom od 60,7 milijuna eura, a najviši dug je prema Ministarstvu financija (42 milijuna eura) i Hrvatske banke za obnovu i razvitak (15,4 milijuna eura).
„Zapravo se ne događa ništa nova već se stvari odvijaju ciklički: krug neplaćanja, potom krug blokada, zatim sudski postupci, brisanje tvrtki iz sudskih registara, zasad čak 53 od ukupno 65, radnici bez posla, barem tisuću radnih mjesta, izigrani vjerovnici, nepodmirene obveze i dugovi poslovnim partnerima, bankama, državnim ustanovama i institucijama, osiguranjima. Baš kao da su vrijeme, propisi, zakoni, okolnosti i stvaran život na Debeljakovoj strani i u funkciji njegovog cilja. Kao da sve drugo prolazi, a on nekako opstaje. Trenutačno, s prijavljenih 3.360 eura na 22 škverska bankovna račina“, piše Slobodna Dalmacija o nevjerojatnom „poslovanju“ i financijskim „uspjesima“ Debeljaka.
Istodobno, kako se piše Slobodna Dalmacija, u popisu obveza koje su unesene u Brodosplitove poslovne knjige stoji ukupan iznos od 266 millijuna eura, a dobar dio tih obveza odnosi se na povezana društva, a neka od njih imaju sjedišta u pacifičkim oazama.
Nevjerojatni su podaci da se čak u 836 slučajevima Brodosplit pojavljuje na sudovima i javnopravnim tijelima, najčešće kao tuženik, ovršenik ili protivnik upisa, ponegdje i kao tužitelj.
Sličan „model“ poslovanja i u BiH
Tako i u BiH, nakon što je 2014. godine, ušao u partnerstvo s tvrtkom Kamen-Dent, poduzećem koje je dobilo koncesiju za impozantan projekt izgradnje vjetroelektrana. Tako tadašnji Brodosplit Holding postaje vlasnik 50% udjela. Međutim, ovo poduzeće 2017. pripaja se Brodograđevnoj industriji Split i briše-likvidira iz Sudskog registra trgovačkog društva Split, a Brodograđevna industrija Split postaje vlasnikom i 50% navedenih dionica i preuzima obveze u izgradnji vjetroelektrana, snage 408 megavata (MW), projektu ukupno vrijednom 500 milijuna eura.
No, ovaj prijenos nije najavljen, niti zatražen od Vlade HBŽ-a kao davatelja koncesije, ali je evidentiran i upisan u matičnom registarskom ulošku Općinskog suda u Mostaru, iako je Općinski sud u Livnu utvrdio kako je ovakvim prijenosom udjela prekršen Zakon o koncesijama HBŽ-a.
Nakon ovoga, iz Županijskog javnog pravobraniteljstva HBŽ-a od Općinskog suda u Mostaru i Odjela za registar pravnih osoba, već pet godina traže obrazloženje ovakvog postupanja zbog, kako pravobraniteljstvo tvrdi, nedopuštenog prijenosa udjela.
Naime, prema Zakonu o koncesijama, članku 43, stoji kako “Dionički kapital koncesionara u vlasništvu je osoba navedenih u tenderskoj dokumentaciji. Ne može se prenijeti izravno ili neizravno više od 15% glasačkih prava ukoliko se ne dobije odobrenje od koncesionara”.
Vlada HBŽ, odnosno, pravobraniteljstvo zbog svega navedenog, zatražila je i da se udjel Brodosplit-Holdinga ograniči na 15%.
Općinski sud u Mostaru je dostavio ‘obavijest’ da je izvršena zabilježba o ograničavanju raspolaganja udjelom preko 15%, no bez dostavljanja akta o istom rješenja ili zaključka, a što bi bilo očekivano od jedne pravosudne institucije Jedna od požurnica za traženo poslana je i u kolovou 2021. godine i uz najkasniji rok od 8 dana. A sada je polovica 2025. godine.
Projekt izgradnje vjetroelektrana na Kupresu je blokiran, kao i bivša tvrta partnerica Kamen-Dent koja zbog malverzacija ne može nastaviti projekt i eventualno tražiti pouzdanog partera, a u konačnici, blokiran je i razvoj HBŽ-a i Federacije BiH u cjelini, pa tako i same BiH.
Nakon svega, „as iz rukava“ – diskriminacija
Ono što je najnovije je da se sada Debeljak, nakon svega, poziva na Zakon o zabrani diskriminacije kako bi se ova sudska trakavica što više odužila.
Čini se da je suma sumarum ovog slučaja u BiH, koji „prijeti“ postati bez presedana, izgleda ovako: Društvo koje je blokirala susjedna Hrvatska (Brodograđevna industrija Split) i koje je dužno 57 milijuna eura, koje je otpustilo tisuće radnika i za kojeg je Livanjski sud pravomoćnom presudom potvrdio protuzakonitost i kršenje Zakona o koncesiji HBŽ-a. Istodobno mostarski sud ne uvažava presudu livanjskog (ista raazina), ignorira ovlasti HBŽ-a zajamčene Ustavom te uvažava najnoviju tezu u nedostatku argumenata – tezu o diskriminaciji.
Na koncu, u BiH će doći dan kada će za sve milijunske malverzacije, a tu su i slučajevi Viaduct, Gikil, RiTE Gacko, Ugljevik, Trusina, a sada i po svemu sudeći ‘Kupreški škver’, odgovarati upleteni političko-prvosudni akteri. Ovaj, kao i slučajeve u susjednoj Hrvatskoj istražuju nadležne institucije i agendije. I tada će tekstovi Dnevnog lista upravo na ove biti dostupni na web tražilici. No, to neće biti posebna satisfakcija – milijune gubi BiH, a sve se plaća iz džepova poreznih obveznika.
/Desk/