Američki predsjednik Joe Biden u subotu je pokolj počinjen u doba Osmanskog Carstva nad Armencima 2015. službeno nazvao genocidom i ta povijesna deklaracija mogla bi razbjesniti Tursku i potencijalno dodatno naštetiti nestabilnom odnosu dvaju saveznika NATO-a.
Armenska dijaspora u Sjedinjenim Državama proslavit će simboličan potez američkog predsjednika u razdoblju u kojem se Ankara i Washington ne slažu u nizu političkih pitanja.
“Američki narod poštuje sve one Armence koji su poginuli u genocidu prije 106 godina”, rekao je Biden u izjavi.
“Armenijski imigranti su tijekom dugog niza godina obogatili Sjedinjene Države na nebrojene načine, ali nikada nisu zaboravili tragičnu povijest. (…) Poštujemo njihovu povijest. Vidimo tu bol. Potvrđujemo povijest. Ne činimo to zato da bismo nekoga krivili, već da se takvo što nikada ne ponovi “, izjavio je.
Zbog zabrinutosti za odnose s Turskom i intenzivnog lobiranja Ankare, američki Kongres i američki predsjednici desetljećima su se suzdržavali od priznavanja pokolja nad Armencima kao genocida te su pomno birali izraze za taj pokolj kako ne bi uvrijedili službenu Ankaru.
Turska prihvaća da su mnogi Armenci koji su živjeli u Osmanskom carstvu ubijeni u sukobima s osmanskim snagama tijekom Prvog svjetskog rata, međutim, osporava brojke i poriče da su ubojstva sustavno organizirana i da je riječ o genocidu.
Podsjetimo da je još 2106. godine Donji dom njemačkog parlamenta izglasao Rezoluciju u kojoj masovna ubijanja Armenaca u Prvom svjetskom ratu u tadašnjem Otomanskom carstvu karakterizira kao genocid. Procjenjuje se da je tada nastradalo čak 1,5 milijuna Armenaca. Rezolucija poziva na komemoraciju stradanja i ostalih kršćanskim manjina u 1914. i 1915. godini. Turska strana tvrdi da je ta brojka puno manja i odbija naziv genocid.
“Priznanje genocida pitanje sigurnosti Armenije”
Armenski premijer Nikol Pašinjan u subotu je pismom poručio američkom predsjedniku Joeu Bidenu da je priznavanje genocida pitanje sigurnosti Armenije, osobito nakon prošlogodišnjih događaja kada je izbio rat u Nagorno Karabahu.
“Armenci diljem svijeta entuzijastično su pozdravili priznanje o genocidu”, naveo je Pašinjan u pismu objavljenom na njegovoj internetskoj stranici.
U poruci na svom Facebooku Pašinjan je zahvalio američkom predsjedniku na “toj snažnoj mjeri prema pravdi i povijesnoj istini”, i na “neprocjenjivoj podršci potomcima žrtava armenskog genocida”.
Priznanje genocida je “ohrabrujući primjer za sve koji žele graditi pravedno i tolerantno međunarodno društvo”, dodao je armenski premijer, kako prenosi agencija France prese.
Brza reakcija Erdogana
“Sjedinjene Države trebale bi sagledati vlastitu prošlost i sadašnjost”, odgovorila je Ankara Washingtonu koji je u u subotu turski pokolj nad Armencima iz 2015. službeno priznao za genocid što Turska naziva političkim oportunizmom i populizmom.
Američki predsjednik Joe Biden izjavio je u subotu da američki narod poštuje sve one Armence koji su poginuli u genocidu prije 106 godina čime je odstupio od tradicije duge desetljećima u kojima je Washington pomno birao izraze za pokolj kako kako ne bi uvrijedio službenu Ankaru.
“Snažno osuđujemo i odbacujemo izjave američkog predsjednika koje samo ponavljaju optužbe onih kojima je jedina agenda neprijateljstvo prema našoj zemlji”, napisao je na Twitteru glasnogovornik turskog predsjedništva Ibrahim Kalin.
“Savjetujemo američkog predsjedniku da sagleda prošlost i sadašnjost vlastite zemlje”, dodaje Kalin, kako prenosi Reuters.
Erdogan osudio upletanje u unutarnja pitanja Turske
Predsjednik Recep Tayyip Erdogan osudio je upletanje u unutarnja pitanja Turske, javlja agencija France presse.
“Nikome ne koristi to što rasprave – kojima bi se trebali baviti povjesničari – politiziraju treće strane služeći se njima kao instrumentom za upletanje u u našu zemlju”, izjavio je Erdogan u poruci upućenoj armenskom patrijarhu u Istanbulu.
Tursko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da američka odluka ne počiva na pravnoj osnovi i “otvorit će duboku ranu” u bilateralnim odnosima. “Ova izjava SAD-a koja iskrivljuje povijesne činjenice, nikada neće biti prihvaćena u savjesti turskog naroda i otvorit će duboku ranu koja će naštetiti međusobnom povjerenju i prijateljstvu, navodi ministarstvo.
Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu reagirao je samo nekoliko minuta nakon objave Bijele kuće.
“Riječi ne mogu promijeniti ili ponovno ispisati povijest. Ni od koga i ni o čemu nećemo učiti o vlastitoj prošlosti. Politički oportunizam je najveća izdaja mira i pravde”, ustvrdio je Cavusoglu i poručio da “potpuno odbacuje izjavu koja se temelji samo na populizmu”.
Genocid za većinu povjeničara
Pokolj i deportacija Armenaca je genocid i za većinu povjesničara, a već 20 zemalja te zločine i naziva genocidom, dok se Turci brane tezom kako je stradanje Armenaca u Prvom svjetskom ratu više povezano uz civilni rat i borbe i tom ratu nego uz plan Otomanskog carstva da uništi tu manjinu u na svom teritoriju.
Nakon što je Osmansko Carstvo pretrpjelo svoje prve gubitke u Prvom svjetskom ratu, vlada Mladoturaka (nacionalistička organizacija turskih intelektualaca koji su se školovali na Zapadu) izolirala je intelektualce i političke lidere iz redova kršćanske armenske manjine. Potom je otišla i korak dalje – naredila je protjerivanje cijele armenske zajednice iz Anatolije u Siriju, analizirao je Telegram.
Duge kolone Armenaca protezale su se diljem istočne Turske, a iz zasjede su ih putem napadali vojnici i kurdske bande, ubivši stotine tisuća ljudi. Pokrajinski dužnosnici napadačima su zajamčili da ih neće kažnjavati.
Ubojstva su se odvijala pred očima međunarodne javnosti, uključujući i misionare – dramatična svjedočanstva o tome da je stotine ljudi ubijeno, neki i živi zapaljeni, pojavila su se u zapadnom tisku. Fotografije su prikazivale i cijele doline pune ljudskih lubanja. Armenski povjesničari danas tvrde da je smrtno stradalo 1,5 milijuna ljudi, bilo da su ubijeni ili da su umrli od gladi u sirijskim pustinjama.
Kad su kasnije upitali guvernera pokrajine Diyarbakir Mehmeda Reshida, koji je bio među dužnosnicima koji su obećali napadačima na Armence da ih neće kažnjavati, kako kao liječnik može opravdati svoje postupke, rekao je: “Moj turski identitet pobijedio je moju profesiju. Mislio sam da ih treba uništiti prije nego oni unište nas. Ako me pitate kako sam kao liječnik mogao počiniti ubojstvo, moj odgovor je jednostavan: Armenci su postali opasni mikrobi u tijelu ove zemlje. A liječnikova je dužnosot da istrijebi bakterije”.
Zašto turske vlasti negiraju genocid?
Turska vlada odlučno odbacuje tvrdnje da je to bio “prvi genocid u 20. stoljeću”. Ističe da nije bilo namjere za uništenjem Armenaca, već je njihova deportacija bila zapravo obrambeni potez nakon što su stali na stranu Rusa u ratu. Ustvrdila je i da je u tom ratu poginulo više Turaka i ostalih muslimana nego Armenaca.
Neki povjesničari, uključujući i one sa Zapada, slažu se s time i ukazuju na povijest armenskog nacionalizma i terorizma protiv Osmanskog Carstva, pri čemu su poginuli brojni osmanski službenici, pa čak i Armenci koji su stali na stranu države. Tvrde i da je Rusija na jednak način protjerala Turke iz područja koja je osvojila, kao i da su mnogi muslimani ubijeni i protjerani s Balkana kad je Osmansko Carstvo tijekom 19. stoljeća izgubilo svoje europske zemlje Grčku i Bugarsku.
Turski premijer Ahmet Davutoglu rekao je ovaj tjedan: “Ožiljci na Turcima i muslimanima zbog proživljenih progonstava i masakra tijekom stoljeća i danas su još živi. Ignorirati tu činjenicu i dijeliti ljude slijedom patnji koje su pretrpjeli jednako je povijesno upitno kao što je moralno pogrešno”.
Tko je u pravu?
Turci imaju pravo kad kažu da se ne mogu povlačiti paralele s holokaustom židova u Drugom svjetskom ratu: nije bilo nikakvog plana za “konačno rješenje” kojim bi se istrijebili Armenci. Istina je i da je osmanlijska vlast, koja je tada bila na rubu propasti, imala razloga strahovati da će Rusija i druge zapadne, kršćanske zemlje iskoristiti njenu slabost da prošire svoiju sferu utjecaja, u suradnji s nezadovoljnim manjinama, analizirao je svojedobno Telegram.hr.
No, masakri nisu započeli u Prvom svjetskom ratu. Progona je bilo i ranije, osobito od 1895. do 1896., kada su ubijene tisuće, možda i stotine tisuća Armenaca. Štoviše, čak i u vrijeme rata teško je opravdati događaj koji dovede do istrebljenja nekoliko stotina tisuća, čak milijuna ljudi.
Ono što je najvažnije – iako su pokolji civila po etničkoj ili nekoj drugoj osnovi nažalost dosta česti u ratovima, razlika je što se u ovom slučaju htjela istrijebiti cijela jedna nacionalna zajednica.
Turska vlada tijekom prošlog stoljeća nije htjela uopće govoriti o ovom događaju, progoneći povjesničare i ostale koji su izvještavali o prošlom i sadašnjem tretmanu manjina. Sadašnja vlada, priznajmo, ipak je odlučila progovoriti o tome. Međutim, u cijeloj istočnoj Anatoliji postoje gradovi koji su nekoć bili središta armenske civilizacije, a danas u njima nema ni traga prisutnosti Armenaca, unatoč “žaljenju” koje Ankara izražava.
/Republikainfo.com/