Kriza potresa Hrvatsko kulturno društvo Napredak (HKD Napredak) sa središnjicom u Sarajevu. I ne nazire se kraj. U središtu ove krize, koja prerasta u nevjerojatan skandal, je predsjednik Nikola Čiča protiv kojeg je 17. rujna ove godine podnesena i prijava Stegovnom sudu zbog teških povreda Statuta i akata Društva.
Također, čak 15 Napretkovih podružnica iz BiH, Hrvatske i Njemačke – iz Dubrovnika, Mostara, Splita, Livna, Tešanja, Vareša, Jablanice, Konjica, Knina, Uskoplja, Ludwisburga, Usore i ilijaša, Fojnice i Dervente zahtjeva sazivanje izvanredne skupštine Društva kako bi se raspravljalo o, čini se, nečasnim potezima predsjednika Napretka. Podružnice su pripremile i dokaze o mnogim radnjama predsjednika Nikole Čiče i u središtu je, blago rečeno, netransparentno i vrlo sumnjivo raspolaganje novcem.
Josip Križanović – član HKD Napredak, Anto Ivić – član Središnje uprave HKD Napredak, Ines Kaić Pervan – članica Središnje uprave i predsjednica Napretkove podružnice u Livnu te Željko Koren – član UO Glavne podružnice HKD Napredak Mostar, od stegovnog suda HKD Napredak traže pokretanje stegovnog postupka protiv predsjednika Društva Nikole Čiče zbog, kako stoji u zahtjevu, osnovane sumnje u povrede Statuta i akata Društva i određivanje privremenih mjera.
Pozivajući se na Statut i Poslovnik HKD Napredak i Zakon o udruženjima i zakladama, prema predsjedniku Napretka iznijeli su ozbiljne optužbe.
Onemogućavanje nadzora jer je Nadzornom odboru višekratno uskraćen pristup zatraženoj dokumentaciji te da je opseg nadzora ograničen mimo akata Društva te se predlaže naložiti dostavu cjelokupne dokumentacije NO-u i utvrditi razloge uskraćivanja.
No, prema obrazloženjima potpisnika zahtjeva, čini se da je predsjednik Čiča HKD Napredak shvatio kao svoju privatnu tvrtku u kojoj je autokratski vladao i isto tako raspolagao novcem.
Naime, u zahtjevu za stegovni postupak stoji i kako je sazivao i vodio sjednice Središnje uprave mimo akata Društva, samostalno određivao dnevni red, mjesto i vrijeme, odbijao primjedbe dopredsjednika, ‘uvezivao’ točke dnevnog reda bez materijala te da je pojedinim članovima ograničavao sudjelovanje/odlučivanje bez prethodne procedure pred Stegovnim sudom.
Tako se zahtjev za stegovnim postupkom opravdava i navodima o zlouporabi elektroničkih sjednica, uvedenih tijekom pandemije, a koje su korištene za financijske pozajmice i razrješenja te odluke koje prelaze izvorni cilj i mogu biti suprotne Statutu.
Navode se i nepravilnosti u kadroviranju HKD Napredak, točnije, kooptiranje bez verifikacije Skupštine i dvojben legitimitet pri glasanju:
bez verifikacije Skupštine (sukladno Statutu) i korištenje glasova osoba bez potvrde Skupštine, što dovodi u pitanje većinu pri donošenju važnih odluka. Navodi se i upotreba dokumenta ovjerenog pečatom bez potpisa, što, kako ističu, pobuđuje sumnju na nepravilnosti u dokumentaciji, kao i mnogi drugi propusti poput, ograničenom pristupu materijalima i zapisnicima, neuručivanje rješenja i onemogućavanje pravne zaštite gdje se odbija uručiti rješenja i dokumenti zakonskim zastupnicima (npr. J. Križanović), čime se onemogućuje pravovremeno pravno očitovanje.
Ali, nisu samo to ozbiljni propusti koji se Čiči stavljaju na teret. Ima ih hoš: unošenje izmjena u zapisnike koje se nisu dogodile, distribucija dokumenata službenih dokumenata bez potpisa i ovjeravanje dokumenata od strane NN osoba, te nedostavljanje ovjerenih zapisnika nakon usvajanja.
Na koncu, Čiču se smatra odgovornim i za netransparentan rad NKC Zagreb (Napretkov kulturni centar Zagreb) i EZA (Europska zajednica sindikalnih udruga/poslodavaca). Navodi se neodržavanje sjednica Upravnog odbora NKC-a, korištenje resursa SU bez potpune informiranosti SU, te neinformiranje SU o konferencijama EZA-e
Nakon ovih, “administrativnih” propusta, dolaze i ozbiljne optužbe za pronevjeru Napretkovog novca.
Naime, potpisnici zahtjeva za stegovnim postupkom protiv Čiče ističu i njegovo nepoštivanje zakjučaka Skupštine i raspolaganje imovinom.
“Raspolaganje sredstvima ostvarenim prodajom Napretkovog doma Trebević mimo odobrenog plana, uz navođenje iznosa (prihod 285.875,00 KM; rashod približno 250.000 KM; dobit 30.003 KM) i tvrdnju da je financijsko izvješće 2024. predano AFIP-u bez znanja i usvajanja u SU”, te se predlaže analiza službene bilance i provjera zaključaka s posljednje dvije skupštine.
Zanimljiv je i primjer zaobilaženja povjerenstva i netočnog informiranja i dovođenja u zabludu Središnje uprave o troškovima, pojednostavljeno – Čiču se ozbiljno optužuje za prijevaru i krađu.
“Primjerice, Sarajevska filharmonija: navodna ponuda 30.000 KM umjesto stvarnih 15.000 KM, uz visoke troškove koncerata približno 45.000 KM po koncertu”, navodi se. Ovdje je zamjetno kako je ponuda za Sarajevsku filharmoniju dvostruko uvećana, a troškovi koncerta “odletjeli u nebo”. Pitanje je gdje je i kod koga, u ovom slučaju, završilo najmanje 25.000 KM?
Možda bi neke odgovore mogli dati upravo i iz Sarajevske filharmonije?
Ali, ima još.
“Nabava i korištenje službenih vozila bez odluka SU. Navodi se nabavka dvaju vozila (Sarajevo; Napredak Futura d.o.o.) ukupne vrijednosti 120.000 KM, bez odluka SU o prioritetu, bez informacije SU za vozilo u Zagrebu, te korištenje vozila od strane predsjednika izvan sjedišta (Tuzla) bez odgovarajuće odluke SU”, još jedan je razlog za Čiču na Stegovnom sudu HKD Napredak.
Ali, i dalje nije kraj.
Čiča se sumnjiči i za mogući sukob interesa, uz opasku kako je on i predsjednik Društva i istodobno direktor Agencije za antidoping kontrolu BiH te da postoji osnovana sumnja u postojanje sukoba interesa bez obavještavanja SU/Skupštine, s mogućim posljedicama za valjanost potpisanih akata, te ostvarivanja nepripadajuće financijske koristi Predsjednika i ostvarivanja štete po državni proračun.
Za podsjetiti je i kako je predsjednik Stegovnog suda HKD Napredak vlč. Ivan Dragičević, trenutno premješten na službu u župu Novi Travnik te ostaje vidjeki kako će Stegovni sud odlučiti o ovim ozbiljnim navodima.
Teško je prejudicirati kako će ovaj skandal završiti. No, jasno je kako predsjednik HKD Napretka, sudeći prema razlozima zahtjeva za njegovo slanje na Stegovni sud Društva, nije dorastao za upravljanje i napredak velikog i najstarijeg Hrvatskog kulturnog društva Napredak kojeg je, čini se, shvaćao kao svoje privatno poduzeće i osobnu korist te kako je ova afera velika mrlja od koje će se Napredak morati teško i mukotrpno oporavljati. Ili je, jednostavno, “dorastao” svemu onome što mu se stavlja na teret, jer ipak nije veličina čovjeka koju Napredak i Napretkovci zaslužuju?
(Republika/V.S.H.)