Nakon što se jučer u, kako je najavljeno, poluprivatnoj i poluslužbenoj posjeti ugostio mađarskog premijera Viktora Orbana, član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a u Ljubljani se u nedjelju večer sastao sa premijerom Slovenije Janezom Janšom. Istodobno, predsjednica RS-a Željka Cvijanović boravila je u višednevnoj posjeti SAD-u gdje se sastala s brojnim dužnosnicima, između ostalih i s Gabrielom Escobarom zamjenikom pomoćnika državnog tajnika i posebanim američkim izaslanikom.
Escobar je u danas (nedjelja 7. studenoga, 2021.) doputovao u BiH te se sastao sa američkim veleposlanikom Ericom Nelsonom, a za ponedjeljak je planiran sastanak sa sva tri člana Predsjedništva, pa tako i Dodikom kojemu je upravo Escobar u nedavnom telefonskom razgovoru kazao kako su “sankcije spremne”, a Dodik mu odgovorio “j… mi se sa sankcije”. Očito je da su se u SNSD-u odlučili na “diplomatsku protuofanzivu” i lobiranje kod mogućih saveznika i u EU i u američkoj administraciji.
Naime, a kako je izvijestila RTRS, predsjednica RS-a Željka Cvijanović razgovarala je o aktuelnim događanjima i stavovima Srpske sa dužnosnicima SAD-a. Tijekom višednevne posjete, naglasak je bio na očuvanju Daytonskog sporazuma i ustavnih nadležnosti Srpske.
Na svim sastancima istaknuto je da je Srpska posvećena očuvanju mira i stabilnosti i rješavanju otvorenih političkih pitanja u BiH, kroz dijalog i međusobno uvažavanje. Analitičari kažu da je vrlo bitno da je u Washingtonu jasno rečeno da RS želi samo mir i poštovanje Daytonskog sporazuma i to u trenutku kad iz političkog Sarajeva “zvone ratne trube”, izvijestila je RTRS.
Također, Dodik se večeras sastao u Sloveniji s premijerom ove zemlje Janezom Janšom. Kako javlja RTRS, Dodik i Јanša razgovarali su o aktualnoj političkoj situaciji u BiH i regiji i brojnim drugim temama. Kako navode, srpski član Predsjedništva BiH upoznao je slovenskog premijera o opredijeljenosti RS za očuvanje Daytonskog sporazuma i vraćanja nadležnosti koje su u skladu s ovim sporazumom i Ustavom BiH.
Janša je na svom Twitteru napisao kako je s Dodikom imao sadržajni razgovor o situaciji u BiH.
“Teritorijalni integritet i poštovanje postojećeg ustavnog poretka, vodeći računa o istim pravilima za sve, temelj za suživot njenih naroda i rješavanje trenutnih dvojbi. Budućnost u punom suverenitetu BiH i članstvu u #EU“, naveo je Janša na Twitteru.
Janšin ‘non-paper’ još uvijek odjekuje EU-om
No, podsjetimo da je u travnju ove godine eruptirala afera ‘non-paper’, nakon što je premijer Janša u Bruxelles poslao svoju viziju rješenja na zapadnom Balkanu.
Naslov dokumenta bio je “Zapadni Balkan – put naprijed”, gdje se opisuje aktualna situacija u zemljama zapadnog Balkana, pa tako i u BiH, te potom daje i svoje viđenje rješenja. Kao ključna, navode se “neriješena nacionalna pitanja Srba, Albanaca i Hrvata” te se navodi da je u trenutnim okolnostima gotovo nemoguće zamisliti europsku perspektivu Srbije i Kosova, a članstvo BiH u EU je u potpunosti isključeno. “Turska je, primjerice, iskoristila ovaj prazni prostor jačajući svoj utjecaj u BiH i Sjevernoj Makedoniji”, ocjenjuje se u Janšinom ‘non-paperu.
Više je nego očito da je posrijedi političko lobiranje kako bi se prijedlozi u Janšinom ‘non-paperu’ realizirali i u realnosti, kao što je i očito da u tom ‘pothvatu’ sudjeluju i visoki dužnosnici i lideri i ostalih zemalja koji podržavaju Dodika.
Naime, kao rješenja u Janšinom ‘non-paperu’, kao prvo, ističe se ujedinjenje Kosova i Albanije uz davanje posebnog status Srbima sa sjevera Kosova po modelu Južnog Tirola u Italiji, potom pripajanje Srbiji velikog dijela Republike Srpske čime bi Beograd pristao na spajanje Kosova i Albanije.
Također, predlaže se rješenje i hrvatskog nacionalnog pitanja koje bi se riješilo ili pripajanjem većinski hrvatskih županija u BiH Hrvatskoj ili davanjem posebnog statusa hrvatskim dijelovima BiH po modelu Južnog Tirola.
Ovaj Janšin ‘non-paper’ ima rješenje i za Bošnjake koji bi dobili samostalnu državu i na referendumu birali EU ili “ne-EU” (Turska) budućnost, ali je i istaknuta i moguća prijetnja jačanja radikalnog islama preko turskog utjecaja.
Zanimljiv su dio i ‘Koraci’ pri provedbi ovih zamisli: “Tiho potvrditi mogućnost provedbe programa u regiji (u tijeku)”; “Postupak pod 1. na međunarodnoj razini (u tijeku)” i “Kreirati komunikacijski program” te “ako se sve strane (1 i 2) slože – kod regije se navodi “većina aktera”, dakle ne svi – EU preuzima formaliziranje inicijative”.
Međunarodna zajednica, očekivano, aktualnu političku krizu minimizira, a mnogi analitičari smatraju kako su i najave mogućih ratnih sukoba previše potencirane. Možda sve “odradi” diplomacija mirnim putem?
(Republikainfo.com/V.S.H.)