Odgovor Europskoj komisiji s hrvatskom stranom priče o konverziji kredita u švicarskim francima Vlada mora poslati do 30. rujna, a ako želi izbjeći sudski proces pred arbitražnim sudom u Washingtonu, koji je već pokrenuo UniCredit, morat će sjesti s bankama za stol i postići nagodbu.
Hoće li do nje doći i kakav će ustupak država morati učiniti, ostaje vidjeti, ali trenutačno se naziru tri smjera u kojima bi ona mogla ići: smanjenje rezervacija, porezne olakšice i izdanje obveznica.
Kad je riječ o rezervacijama, ta bi opcija podrazumijevala da HNB smanji bankama zakonska izdvajanja za nenaplativa potraživanja, a koja su proteklih godina značajno utjecala na njihovu dobit. Trenutačna pokrivenost loših kredita iznosi oko 55 posto, a 2012. godine bila je na razini od oko 42 posto. Ako bi regulator pristao na takav dogovor, to bi značilo povećanje dobiti banaka, a može se pretpostaviti da bi u tom slučaju strani vlasnici i povukli određeni dio kapitala.
Skupa procedura
Rješenje s poreznim olakšicama podrazumijevalo bi da na određeni rok oštećene banke ne moraju plaćati porez na dobit, što znači da bi manje uplaćivale u proračun. Tome treba dodati i prijedlog drugačijeg reguliranja pravila za otpis potraživanja s obzirom na to da su sadašnja prilično komplicirana. Da bi im se otpis potraživanja priznao kao porezna olakšica, banke su ga do sada mogle provesti tek kada se iscrpe sva pravna sredstva za naplatu, a ta procedura košta. Stoga se banke zalažu za rješenje prema kojem bi mogle otpisati dio potraživanja bez prethodnog vođenja sudskog postupka protiv dužnika.
Na koncu, spominje se rješenje s obveznicama kojima bi država bankama isplatila utvrđeni dug na rok od pet do deset godina.
Sve te prijedloge koji se pojavljuju nitko ne želi javno komentirati, ali kako se neslužbeno može doznati, nijedna od spomenutih opcija nije jednostavna za provođenje. Štoviše, bit će tu puno posla za pravnike. U slučaju smanjenja rezervacija teško je očekivati da bi središnja banka lako na to pristala jer spuštanje kapitala znači povećanje rizika, a dobro je poznato koliku važnost HNB pridaje financijskoj stabilnosti sustava. K tome, međunarodne institucije, uključujući EK i MMF, zalažu se upravo za povećanje rezervacija.
Kompromisna rješenja
Kada bi pregovori išli u smjeru davanja poreznih olakšica ili izdanja obveznica, otvara se problem njihova tretmana od strane EK koja ne dopušta preferencijalne porezne olakšice. Uz to, to bi značilo povećanje javnog duga, a s obzirom na njegovu sadašnju razinu, to je za državu najmanje prihvatljivo. Sve upućuje na to da bi potraga za kompromisnim rješenjem mogla potrajati i da će ona neminovno uključivati konzultacije s EK. No, za početak, valjat će utvrditi iznos samog duga. Sam trošak konverzije kredita procijenjen je na oko osam milijardi kuna, ali pravni stručnjaci smatraju da država može dokazati da odgovornost za dio tog iznosa snose i same banke.
(Izvor: Jutarnji list)