Nakon Kine energetska kriza trese još jednu ekonomsku velesilu; slijedi daljnji rast cijena u Europi

Pinterest LinkedIn Tumblr +

Međusobni negativni utjecaji velikih svjetskih ekonomija se pojačavaju.

Nakon što je u zadnjih desetak dana postalo jasno kako Kina ulazi u energetsku krizu koja bi mogla povećati probleme u globalnim lancima opskrbe te tako pojačati snažne inflatorne pritiske, sada se ispostavilo da i Indija ima ogromnih problema u opskrbi energijom. Indijske vlasti upozorile su kako im nestaje ugljena za rad elektrana i drugih postrojenja. Indijsko ministarstvo energetike priopćilo je da je 13 termalnih elektrana ostalo na zalihama ugljena dovoljnim za samo 4 dana rada. U kolovozu su imali zalihe dovoljne za 13 dana. Više od pola elektrana trenutačno ima zalihe za manje od samo tri dana. Indija je, podsjetimo, treća najveća svjetska ekonomija (ako se BDP uskladi za paritete kupovne moći) te će njezini problemi također utjecati na svjetski trend rasta cijena.

Međusobni negativni utjecaji velikih svjetskih ekonomija se pojačavaju. Kina je bila prisiljena narediti državnim energetskim kompanijama da pod svaku cijenu osiguraju dovoljno fosilnih goriva kako bi ublažili nestašicu tijekom zime, što je pak potaklo rast cijena i za druge velike uvoznike, kao što je Indija. Prije toga je kineski proizvodni sektor zbog nestašice energije doživio prvu kontrakciju od početka mjeseca.

Kinezi su bili prisiljeni organizirati posebni režim rada željeznica kako bi osigurali isporuke ugljena ključnim najvažnijim energetskim postrojenjima. Procjenjuje se da se 20-ak kineskih provincija suočilo s nestašicom energije zbog koje su neke tvornice privremeno zatvorene ili su skratile radne vrijeme, dok su dućani osvjetljavani svijećama. U tri sjeverne provincije zbog nedostatka energije srušile su se mobilne mreže. Prema pisanju kineskih medija, zalihe ugljena šest najvećih nacionalnih grupa za proizvodnju energije pale su na najnižu razinu u zadnjoj trećini rujna, ali su ipak bile dovoljne za 15-dnevnu proizvodnju, što je ipak bolja situacija nego u Indiji. Kina dobiva 60 posto energije iz ugljena.

Stručnjaci procjenjuju kako se Indija upravo suočava sa „savršenom olujom“ u energetskom sektoru. Uvoz ugljena smanjen je zadnjih mjeseci zbog snažnog rasta cijena uzrokovanog rastom potražnje u Kini i Europi, dok je jeftinija indijska domaća proizvodnja ovisna o državnom poduzeću Coal India koje je poznato po neučinkovitosti, a isporučuje 80-ak posto domaćeg ugljena.

Nestašicu ugljena u Indiji djelomično uzrokuju duge rujanske kiše, a ministarstvo proziva ugljenokope zbog toga što nisu napravili veće zalihe prije početka sezone monsuna. U Indiji se očekuju redukcije električne energije velikih razmjera, kao i snažni rast cijena struje. Trenutačno čak 66 posto energije Indija dobiva iz ugljena.

U ekonomskoj utrci oporavka snažno je porasla potrošnja energije u Indiji, što je tu zemlju prisililo na snažno povećavanje uvoza, i pored toga što su vlasti pokušale voditi politiku smanjenja ovisnosti o uvozu goriva. No, povećana indijska potražnja dovela je do dizanja cijena. Tako je u rujnu ugljen koji Indija uvozi iz Indonezije poskupio sa 60 na 200 dolara po toni. Indonezija je jedan od glavnih indijskih opskrbljivača ugljena.

Ispod je grafikon koji pokazuje da su prema BDP-u usklađenom za paritete kupovne moći (purchasing power parity) kineska i indijska ekonomija prva i treća po veličini u svijetu

Zbivanja u Kini i Indiji dodatno bi mogla podići pritisak na europske ekonomije, pogotovo kad je u pitanju rast cijena. Treba podsjetiti da se europski proizvođači ne suočavaju samo s snažnim rastom cijena energije, nego skoro svih sirovina i ostalih inputa u vlastitoj proizvodnji. Većina toga što dobavljaju europski proizvođači – od čelika do ambalaže – poskupilo je u dvoznamenkastim brojevima.

Eurostat je objavio da je godišnja stopa inflacije u eurozoni u rujnu već dosegla 3,4 posto, što je novo ubrzanje rasta cijena jer je u kolovozu u eurozoni inflacija rasla 3,0 posto. Glavni doprinos takvom rastu cijena dala je energija.

Share.

Comments are closed.