Bosna i Hercegovina ponovo je nazadovala u ovogodišnjem istraživanju Indeksa percepcije korupcije (Corruption Perception Index – CPI) koji objavljuje Transparency International (TI) i zauzima uvjerljivo najniže mjesto u regiji i treće najgore mjesto u Europi kada je u pitanju stanje korupcije u zemlji. Samo su Rusija i Ukrajina ostvarile gori rezultat od BiH, koja sa ocjenom 34 na ljestvici od 0 do 100, spada u red zemalja u kojima se stanje korupcije najviše pogoršava. Dok brojne zemlje regiona idu naprijed, BiH je od 2012. godine nazadovala čak 8 indeksnih bodova i zajedno s Turskom u ovogodišnjem globalnom izvješću TI izdvojena je kao primjer najvećeg pada u odnosu na 2012. godinu u regionu Istočne Europe i Središnje Azije, prenosi FTV.
BiH bilježi najgori trend od svih država okruženja što najbolje ilustrira primjer Kosova, koje je od 2012. s ocjene 34 do 2022. napredovalo na 41 indeksni bod, dok je BiH za istih deset godina sa 45 nazadovala na 34 boda. U ključnim nalazima za regiju Istočne Europe i Središnje Azije, navedeno je da zemlje Zapadnog Balkana ne mogu suzbiti organizirani kriminal zbog pogoršanja vladavine prava i zarobljenog pravosuđa.
Posebno je naglašeno da je BiH na povijesnom dnu, a da etničke podjele ometaju demokratske institucije potrebne za borbu protiv korupcije, što se posebno vidjelo u Tužiteljstvu BiH, za koje se navodi da postoje ozbiljne sumnje u njegovu sposobnost procesuiranja korupcije, a da je imenovanje novog glavnog tužitelja BiH prošlo u vrlo manjkavoj proceduri u kojoj su tri od četiri prvobitna kandidata ili odustala ili su eliminirana. Brojni korupcijski skandali, ostavke i sam način izbora glavnog tužitelja su ozbiljno doveli u pitanje integritet Tužiteljstva, navedeno je u regionalnom priopćenju.
Zbog ovakvog stanja u pravosuđu godinama nije procesuirano niz važnih slučajeva organiziranog kriminala i korupcije uključujući i one u kojima su sudjelovali visoki dužnosnici. Samo jedan od posljednjih primjera je suđenje odgovornima za kriminal u Bobar banci težak više od 100 milijuna KM koji je nakon dugogodišnje pravosudne farse završio oslobađanjem jedne od prvooptuženih u ovom predmetu, a sličan epilog imale su i brojne druge korupcijske afere.
Treba istaknuti i da je provođenje Općih izbora 2022. godine bilo praćeno nizom afera s krađom glasova, trgovinom biračkim odborima i zloupotrebe javnih resursa. Ovaj problem nije riješilo ni nametanje izmjena Izbornog zakona od strane Visokog predstavnika koji je svojim djelovanjem samo dodatno produbio političku krizu i nije riješio problem potpune blokade vlasti koja nastavlja da djeluje prvenstveno kao instrument političkih stranaka za jačanje vlastite kontrole nad svim procesima u državi.
Izvješće TI ove godine naglašava da je korupcija dovela do ozbiljnih posljedica po globalni mir jer prouzročuje pad demokracije i jačanje autoritarnih vođa, a mir i stabilnost postaju ugroženi u zemljama s lošijim indeksom. Ove tendencije godinama su prisutne i u BiH, a kako se navodi u izvješću TI „dodatni razlog za zabrinutost je lider Republike Srpske i njegovo nedavno spominjanje zakona o kriminalizaciji klevete bi moglo biti iskorišćeno da se ušutkaju neovisni kritičari“.
BiH je u protekloj godini dobila kandidatski status za članstvo u Europskoj uniji, ali to je proteklo bez provođenja suštinskih reformi iz 14 prioriteta, te su loši rezultat CPI u Bosni i Hercegovini očekivani prvenstveno zbog izostanka ključnih reformi kao što su izmjene Izbornog zakona i Zakona financiranju političkih partija, zakona o sukobu interesa, zaštiti prijavitelja korupcije, VSTS-u, a posebno zabrinjavaju pokušaji da se pod krinkom reformi usvoje zakoni koji su lošiji od postojećih.
Hitna akcija na sprječavanju daljeg propadanja zemlje nameće se kao prioritet bez kojeg je nemoguće očekivati otpočinjanje važnih reformskih procesa.
TI BIH je u suradnji s međunarodnim i domaćim stručnjacima sačinio prijedlog Agende dobrog upravljanja 2025, ponudivši tako inovativan pristup izazovima upravljanja u zemlji, uzrokovanim dominantnim zarobljavanjem države od strane etno-nacionalnih elita. U agendi je predstavljen set mjera za borbu protiv korupcije izvan tipičnih i konvencionalnih, koji bi potencijalno mogao osloboditi ove napore od opstrukcija političkih elita.
Neke od mjera odnose se na: provođenje sustavnih funkcionalnih revizija javnog sektora u cilju njegove optimizacije, centralizaciju javnih nabavki, unaprjeđenje integriteta izbornog procesa i političkih partija, prenosi FTV.
/Desk/