Direktor Instituta za virologiju u Bonnu podržao je proljetni lockdown, a sada mu se najsnažnije protivi. Najpoznatiji njemački virolog Hendrik Streeck, direktor Instituta za virologiju Sveučilišta u Bonnu, oštro se usprotivio povratku u lockdown kao rješenju za novi udar pandemije koronavirusa s kojim je suočen dio Europe. Kako piše britanski Telegraph, Streeck je ponudio savjet svim državama koje su krenule u smjeru nove karantenizacije: ‘smirite se, ne podliježite sveopćoj masovnoj histeriji’, prenosi Jutarnji list .
– Vrijeme je da se prekine sa svim tim alarmizmom. Virus možemo nadmudriti koristeći naše znanje. Moramo shvatiti da će covid-19 s nama biti jako dugo i moramo se naučiti živjeti s njim. Ne možemo nastaviti s prekidanjem naših normalnih života i paraliziranjem svega, izjavio je.
Profesor Streeck, kako podsjeća Telegraph, podržao je prvi lockdown kada je bio uveden u Njemačkoj. U tom trenutku su stizali šokantni preliminarni podaci iz Italije i znanstvenici su se tek počinjali hvatati u koštac s covidom. Princip opreza stoga je nalagao drakonske poteze. No, računica se tijekom sljedećih mjeseci razvoja pandemije dramatično promijenila.
Virus, prema njemu, sada predstavlja manju opasnost iz niza razloga i danas princip opreza nalaže poteze u suprotnom smjeru, tj. zahtijeva kalibrirane mjere i hladnu glavu.
– Ja ne omalovažavam virus, ali ga ni ne preuveličavam. Moramo naći primjeren balans, izjavio je ne želeći pritom ulaziti u detaljnije opservacije aktualne situacije u Velikoj Britaniji, koja je sve bliže drugoj nacionalnoj karanteni, pogotovo nakon što su tamošnji članovi znanstvenog savjeta Johnsonove vlade ustvrdili da državi prijeti čak 50.000 novozaraženih dnevno ako se ne poduzmu drastične mjere.
Ipak, upozorio je na lošu naviku pogrešnog tumačenja porasta broja slučajeva. – Uvjeren sam da su promjene u ponašanju ljudi imale snažan utjecaj na zarazu. Ljudi se sada inficiraju s manjim dozama virusa zbog prakticiranja socijalne distance pa su im i kliničke slike blaže. Bolja higijena i mjere poput nošenja maski su smanjile te doze virusa. To je teško dokazati, ali imali smo istraživanja s drugim virusima čiji rezultati sugeriraju upravo to, kaže Streeck.
– Nije više dobro samo promatrati broj novih slučajeva zaraze. Morate gledati i što se događa na bolničkim odjelima i na intenzivnim jedinicama. To je mnogo bolji vodič za ovu pandemiju, dodao je.
Telegraph navodi da u Britaniji opterećenost zdravstvenog sustava trenutno nije no blizu situacije u ožujku iako valja biti oprezan jer se broj teže oboljelih nakon porasta broja novozaraženih uvijek naknadno može povećati.
Profesor Streeck kaže da je sada prilično sigurno ustvrditi sljedeće: velika okupljanja u zatvorenim prostorima ubrzavaju širenje zaraze, ali odlazak u trgovinu ili kod frizera je rizik kojim se može upravljati.
U usporedbi sa Španjolskom (652 umrla s koronom na milijun stanovnika), SAD-om (615), Velikom Britanijom (614), Italijom (591) i Francuskom (479), Njemačka je sa 113 preminulih na milijun stanovnika primjer uspješne borbe s covidom u zapadnom svijetu, ocjenjuje Telegraph. Njihov decentralizirani model prvi val je svladao brzo i efikasno uz ograničenu ekonomsku štetu.
Streeck smatra da tajna leži ponajprije u pravodobnom testiranju i praćenju kontakata, visokom stupnju discipline, dobroj suradnji obiteljskih doktora sa svojim pacijentima kao i općenitoj praksi među Nijemcima da ostanu doma ako su bolesni. On predlaže tzv. sustav semafora, odnosno uvođenje lokaliziranih mjera ovisno o tome gdje se situacija bude pogoršavala, tj. koja područja budu u zelenoj, žutoj ili crvenoj zoni. Boje bi pritom označavale popunjenost bolničkih kapaciteta. Sličnu verziju je nedavno uvela Austrije, piše Telegraph.
Njemački virolog je tijekom prvog vala pandemije sa svojim timom proveo veliko istraživanje zaraze u Heinsbergu. Otkrio je da je ondje procijenjena stopa smrtnosti među inficiranima iznosila 0,37 posto, što je oko četiri puta više od gripe, ali i puno manje od 1 posto, što je stopa koja se spominjala u kontekstu ‘koronakruzera’ i Bergama.
On smatra da se stopa u međuvremenu smanjila na 0,30 posto zahvaljujući novim metodama liječenja, ranijem davanju kisika teže oboljelima i boljem sustavu praćenja kontakata. On također smatra da su prenapuhane tvrdnje tzv. ‘lockdown jastrebova’ da osobe koje prebole covid imunost gube vrlo brzo zbog čega im je i sama pomisao na pojam kolektivnog imuniteta nedopustiva.
– Diljem svijeta je zabilježeno više od 30 milijuna zaraženih i samo dva slučaja reinfekcije. To vam govori da mora postojati trajniji imunitet. Znamo iz iskustva s drugim koronavirusima da možete dobiti zaštitu u vidu antitijela na godinu ili dvije, a ako poslije toga i obolite ponovno, imat ćete djelomični imunitet zahvaljujući T-stanicama tako da simptomi neće biti teški. Ne mislim da će covid-19 biti drugačiji, izjavio je profesor Streeck.
– Bit će jako zanimljivo promatrati što će se dogoditi u velikim gradovima u kojima je već zabilježeno puno zaraženih. Ne bi me iznenadilo da je u New Yorku već dosegnut učinkovit kolektivni imunitet, a možda i u Švedskoj, dodao je.
Na kraju zaključuje da državne vlasti u borbi s pandemijom ne mogu pogriješiti sve dok se oslanjanju na zdrav razum i na detaljne analize o tome što predstavlja najmanje zlo. Klatno je u ovom trenutku, kaže, otišlo previše na stranu ‘covid neuroze’ zbog čega su radikalno reducirani ključni UN-ovi programi za borbu protiv HIV-a i gladi u nerazvijenom svijetu što bi moglo dovesti i do nebrojenih smrtnih slučajeva.
– Strah je često koristan refleks, ali u ovoj situaciji je loš odvjetnik. Ljudi su postali iracionalni, zaključio je, kako navodi Telegraph.
/Republikainfo.com/